‘ŠANSE ZA RAT 99%‘

Trump je dao Iranu rok, CBS tvrdi: ‘Vojska je spremna, evo kad bi mogao krenuti napad!‘

Prema analizi Baraka Ravida iz Axiosa, svaki rat protiv Irana vjerojatno bi bio višetjedna kampanja velikih razmjera, a ne ograničeni precizni udar

Piše:

Iva Badanjak

Objavljeno: 19. veljače 2026. 18:44

Američki nosač aviona USS Gerald Ford na putu prema Karibima, arihvska fotografija

Mcs Alyssa Joy/u.s. Navy/zuma/Mcs Alyssa Joy/u.s. Navy/zuma

U nastavku donosimo:

teheranov obećani pisani okvir za nastavak pregovora i odgovor na američke "crvene linije"
raspored američkih snaga na Bliskom istoku i signale koje šalje administracija Donalda Trumpa
procjene Sumantra Maitre (vanjska politika) i stavove regionalnih saveznika o riziku eskalacije
ključnu ulogu baze na Diegu Garciji u aktualnoj kalkulaciji moći
što donose reakcije partnera i iskustva s terena te kako ih čitaju novinari Axiosa

Nekoliko američkih dužnosnika potvrdilo je za Reuters da je Teheran obećao u sljedećih nekoliko tjedana dostaviti pisani okvir za nastavak pregovora, uključujući prijedloge o tome kako misli odgovoriti na američke "crvene linije". No, to ne znači da postoji jamstvo da će u ta dva ili više tjedana na američkoj strani prevladati diplomacija.

Ako je suditi prema dinamici raspoređivanja američkih snaga na Bliskom istoku, Donald Trump i dalje drži prst na okidaču, ništa manje čvrsto i odlučno nego što je to činio prije ove posljednje runde pregovora u Švicarskoj. Planovi da sve predviđene američke postrojbe budu raspoređene do sredine ožujka provode se bez pauza. Istodobno Trump ponavlja poruku Teheranu da bi im "bilo pametno" sklopiti dogovor, sugerirajući kako je jedina alternativa vojni sukob.

Čeka se čudo

Prema pisanju CBS Newsa, Trump je sa savjetnicima za nacionalnu sigurnost u srijedu razgovarao o vremenskom okviru za mogući napad. Američka je vojska, tvrde izvori, spremna pokrenuti operaciju već sutra, no konačna odluka još nije donesena.

Ali, ako je suditi prema brojnim reakcijama, Trump bi zeleno svjetlo mogao dati svakog trena. Poljska je pozvala svoje građane da odmah napuste Iran. "Za nekoliko sati evakuacija Poljaka iz Irana će možda postati nemoguća", rekao je premijer Donald Tusk. Indikativno je i da će tijekom sljedeća tri dana Pentagon privremeno premjestiti dio osoblja s Bliskog istoka u Europu ili natrag u SAD, što je akcija koju inače rade prije američkog napada i potencijalnog protunapada neprijatelja.

Trump je dodatno podigao obrve upozorenjem Velikoj Britaniji da ne smije izgubiti kontrolu nad otocima Chagos. "Premijer Keir Starmer ne bi smio izgubiti kontrolu, ni iz kojeg razloga, nad Diegom Garcijom", naglasio je Trump, misleći na najveći otok arhipelaga na kojem se nalazi američko-britanska baza. Iako je Trump prije podržao britanski dogovor s Mauricijusom o statusu arhipelaga, promjena tona sugerira da je baza ponovno postala strateški ključna za izvođenje napada na Iran.

Analitičar Sumantra Maitra iz Centra za obnovu Amerike procjenjuje da sada postoji "99 posto šanse" za napad, uz napomenu da Washington još čeka "čudo" iz Teherana.

Na rubu rata

Novinar Axiosa Herb Scribner navodi nekoliko razloga zbog kojih smatra da su Iran i SAD na rubu rata: Trumpovu politiku "maksimalnog pritiska", najave da će napasti Iran zbog represije nad prosvjednicima, značajno povećanje američkih snaga u regiji, pritisak Izraela na odlučniji obračun s Iranom, relativno stabilno globalno tržište nafte koje bi moglo amortizirati početni šok rasta cijena i uvjerenje Washingtona da je Iran oslabljen unutarnjim nemirima i prošlogodišnjim udarima te da bi eventualna odmazda sada bila ograničenija nego u budućnosti.

Potrebno je, međutim, istaknuti da američki saveznici u regiji - Saudijska Arabija, Katar, Turska i drugi - ne žele otvoreni rat. Smatraju da se kontroliranom krizom može upravljati, a rat bi destabilizirao njihove teritorije, gospodarstva i političku ravnotežu. Njihov eventualni pritisak na Washington mogao bi biti presudan. Prema analizi Baraka Ravida iz Axiosa, svaki rat protiv Irana vjerojatno bi bio višetjedna kampanja velikih razmjera, a ne ograničeni precizni udar poput onog u Venezueli.

Tijekom proteklog mjeseca SAD je u regiju premjestio sustave Patriot i THAAD za proturaketnu obranu, eskadrile F-35, F-22 i F-16 te zračne tankere. Nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford s pratećim razaračima do sredine ožujka trebao bi se pridružiti nosaču USS Abraham Lincoln. Prema pisanju The Wall Street Journala, riječ je o najvećem američkom zračnom raspoređivanju na Bliskom istoku od invazije na Irak 2003. godine.

Trump odredio rok od deset dana za dogovor s Iranom

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je rekao da si daje „deset dana“ za odluku o tome je li dogovor s Iranom moguć, upozorivši da će se u protivnom dogoditi „loše stvari“.

Washington i Teheran vratili su se dijalogu u veljači, po prvi put nakon rata u lipnju 2025. godine. Dosad su održali dva kruga pregovora u pokušaju pronalaska rješenja međusobnih sporova.

No dvije zemlje paralelno si međusobno prijete. SAD je rasporedio velik broj svojih snaga u iranskom susjedstvu, a Teheran provodi vojne vježbe s Rusijom u Omanskom zaljevu.

„Možda ćemo morati ići korak dalje, no možda i nećemo - možda ćemo postići dogovor. To ćete vjerojatno doznati u sljedećih deset dana“, izjavio je američki predsjednik u Washingtonu.

SAD je dan ranije upozorio Iran da bi mu bilo „mudro“ sklopiti sporazum.

„Postoje brojni razlozi i argumenti koji idu u prilog napadu na Iran“, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

Izrael, američki saveznik i zakleti neprijatelj Irana, zaprijetio je Teheranu masovnim odgovorom u slučaju napada na njegov teritorij.

„Ako ajatolasi počine pogrešku i napadnu nas, suočit će se s odgovorom kakav ne mogu ni zamisliti“, upozorio je premijer Benjamin Netanyahu.

Teheran je u srijedu priopćio kako priprema „okvir“ za napredak u pregovorima s Washingtonom ponovno pokrenutih 6. veljače u Omanu uz posredovanje te zemlje.

Dvije strane razilaze se oko samog sadržaja pregovora, piše France Presse.

Iran negira težnje za nuklearnim oružjem, pa želi ograničiti pregovore isključivo na svoj nuklearni program, zahtijevajući ukidanje sankcija koje guše njegovo gospodarstvo.

Washington pak smatra da rješenje mora uključivati i iranski program balističkih projektila te pitanje podrške regionalnim oružanim skupinama neprijateljski nastrojenih prema Izraelu.

Iran je 2015. potpisao sporazum sa šest svjetskih sila kojim je pristao ograničiti svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija.

SAD su se povukle iz tog dogovora 2018. u vrijeme prvog mandata predsjednika Donalda Trumpa, nakon čega je Washington vratio stroge sankcije nad Iranom.

Iran je odgovorio kršenjem ograničenja iz dogovora, obnavljajući zalihe obogaćenog uranija, rafinirajući njegovu fisijsku čistoće te instalacijom centrifuge za povećanje njegove proizvodnje.

Trump od povratka u Bijelu kuću prijeti Iranu da postigne novi dogovor jer bi u suprotnom „posljedice bile nemoguće”. (Hina)