SAD probile magičnu granicu od koje ekonomisti dugo strahuju. Nitko nije očekivao da će se dogoditi tako brzo

Američki javni dug prvi je put premašio 40 bilijuna dolara, pokazuju podaci Ministarstva financija, dok obrambena potrošnja, socijalni programi i sve veći troškovi kamata na rastući deficit odnose golem dio saveznog proračuna i dodatno opterećuju državne financije.

Nova rekordna razina dosegnuta je samo pet mjeseci nakon što je američki dug u ožujku dosegnuo prethodni rekord od 39 bilijuna dolara, i to ranije nego što su analitičari očekivali.

Tome su djelomično pridonijele milijarde dolara izgubljenih prihoda od carina predsjednika Donalda Trumpa koje su proglašene nevažećima, zbog čega se Ministarstvo financija moralo brže zaduživati kako bi podmirilo državne obveze.

Dug se udvostručio u manje od 10 godina

Dosad nezabilježena razina duga dodatno naglašava suprotstavljene prioritete administracije, od povećanja izdvajanja za obranu - na koje se SAD oslanja u vođenju rata predsjednika Trumpa protiv Irana, koji traje gotovo šest mjeseci - do nastojanja da se smanje cijene goriva i hrane za američke građane.

Prema izvješću AP-a, američki se dug sada više nego udvostručio u manje od deset godina, tijekom predsjedničkih mandata Donalda Trumpa i Joea Bidena, a u manje od 20 godina povećao se četverostruko.

„Na našem trenutnom putu, za samo šest godina bit ćemo na 50 bilijuna dolara. Ako pogledate unatrag, bili smo na 20 bilijuna dolara manje nego prije 10 godina“, rekao je Michael Peterson, izvršni direktor Zaklade Peter G. Peterson, skupine za fiskalni nadzor. „Doista dovodimo u opasnost naše gospodarstvo i budućnost naše zemlje.“

Glavni čimbenici

Nekoliko je čimbenika pridonijelo eksplozivnom rastu američkog duga, piše CNN. Jedan od najvažnijih jest starenje stanovništva: svakoga dana u mirovinu odlazi približno 10 tisuća pripadnika generacije baby boomera, dok stariji Amerikanci žive sve dulje. Savezna vlada zato izdvaja sve više novca za socijalno i zdravstveno osiguranje umirovljenika, odnosno programe Social Security i Medicare.

Financijski temelji tih ključnih programa postaju sve nestabilniji jer nema dovoljno zaposlenih koji bi svojim doprinosima financirali nagli rast broja korisnika.

Kongres je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća usvojio i više zakonskih paketa kojima su istodobno smanjeni porezi i povećana državna potrošnja. Među njima su Zakon o poreznim rezovima i zapošljavanju iz 2017. te Trumpov zakon One Big Beautiful Bill iz 2025., kao i nekoliko paketa pomoći tijekom pandemije covida-19, donesenih za mandata Donalda Trumpa i njegova prethodnika Joea Bidena. Procjenjuje se da će te mjere s vremenom povećati savezni dug za nekoliko bilijuna dolara.

Granica od 40 bilijuna dolara probijena je znatno ranije nego što se donedavno očekivalo. Kongresni ured za proračun još je u svibnju 2023. predviđao da će je SAD prijeći tek u fiskalnoj 2028. godini.

Stručnjake zabrinjavaju i sama veličina duga i brzina kojom se on povećava. Prema podacima Ministarstva financija, američki javni dug samo je tijekom posljednjih pet mjeseci porastao za bilijun dolara.

Savezna vlada i dalje troši znatno više nego što prikuplja. U prvih deset mjeseci tekuće fiskalne godine, koja završava 30. rujna, nagomilala je proračunski manjak od 1,8 bilijuna dolara.

Eksplozija troškova kamata

Rast duga, u kombinaciji s višim kamatnim stopama, doveo je do dramatičnog povećanja iznosa koji savezna vlada mora izdvajati samo za plaćanje kamata.

Niske kamatne stope godinama su omogućavale državi da se zadužuje uz relativno male troškove. To se promijenilo prije nekoliko godina, kada je američka središnja banka počela podizati kamatne stope kako bi suzbila inflaciju nastalu u vrijeme pandemije.

Očekuje se da će troškovi kamata ove fiskalne godine prvi put premašiti bilijun dolara. U posljednjih pet godina više su se nego utrostručili te su se gotovo izjednačili s izdvajanjima za Medicare, čime su postali drugi najveći državni izdatak nakon programa Social Security, upozorio je Marc Goldwein, viši direktor za javne politike u nadzornoj organizaciji Committee for a Responsible Federal Budget.

Sjedinjene Države sada na kamate troše više nego na nacionalnu obranu i 50 posto više nego na programe namijenjene djeci. Sve veći trošak servisiranja duga vladi ostavlja manje prostora za financiranje drugih programa i političkih prioriteta.

„Znatno više trošimo na otplatu starih dugova nego na ulaganje u budućnost“, rekao je Goldwein.

„Naš dug stvara novi dug. Nastao je začarani krug.“

Iako su bivši predsjednik američke središnje banke Jerome Powell i drugi dužnosnici upozoravali da se SAD nalazi na „fiskalno neodrživoj putanji“, Kongres posljednjih godina nije pokazao mnogo volje za rješavanje neravnoteže u državnim financijama. Takva je politika dovela i do snižavanja kreditnog rejtinga zemlje.

Republikanci u Kongresu prošle su godine, u sklopu zakona One Big Beautiful Bill, podigli granicu zaduživanja za pet bilijuna dolara. Zbog toga se zastupnici vjerojatno neće morati ponovno suočiti s dosezanjem zakonskog limita duga prije 2027., procjenjuju stručnjaci. Rasprave o podizanju granice zaduživanja povremeno su prisiljavale Kongres da preispita državnu potrošnju, posljednji put 2023. godine.

Posljedice za tržište obveznica

Rast javnog duga izravno utječe na tržište obveznica i kamatne stope koje određuju cijenu zaduživanja u cijelom gospodarstvu.

Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice u utorak je dosegnuo najvišu razinu od 2007., dok se prinos na desetogodišnje obveznice kretao blizu najviše razine u drugom Trumpovu mandatu. Prinosi ove godine rastu dok ulagači procjenjuju posljedice inflacije, povećanja proračunskog manjka, sve veće ponude korporativnih obveznica i neizvjesnosti povezane s budućim odlukama američke središnje banke.

Kako Sjedinjene Države tonu sve dublje u dugove, ulagači traže veću naknadu za rizik posuđivanja novca saveznoj vladi. Zato rastu prinosi na obveznice, koji utječu na cijenu zaduživanja u čitavom gospodarstvu.

Prinos na desetogodišnje američke obveznice određuje i kretanje kamata na stambene, automobilske i poslovne kredite. Viši prinosi pooštravaju financijske uvjete, povećavaju troškove građanima i mogu ograničiti ulaganja kompanija. Istodobno poskupljuju novo državno zaduživanje, čime dodatno otežavaju obuzdavanje rastućeg duga.

„Dug od 40 bilijuna dolara ne postoji samo u državnim knjigama. Njegove se posljedice osjećaju u cijelom gospodarstvu i na ovaj ili onaj način stižu do novčanika građana“, poručila je Maya MacGuineas, predsjednica organizacije Committee for a Responsible Federal Budget.

„Što se više zadužujemo, to više potičemo inflaciju, istiskujemo druge proračunske prioritete i postajemo ranjiviji na izvanredne situacije u zemlji i previranja u svijetu“, dodala je.

Ministarstvo financija u srijedu je najavilo da će tijekom sljedećih mjeseci povećati otkup dugoročnih državnih obveznica. Analitičari smatraju da taj potez odražava zabrinutost Trumpove administracije zbog rasta prinosa i njegova utjecaja na životne troškove građana te sposobnost države da upravlja dugom.

Na aukciji 30-godišnjih državnih obveznica održanoj početkom mjeseca zabilježen je najviši prinos od 2001. godine, što pokazuje da ulagači zahtijevaju sve veću naknadu kako bi držali američki dug.

Agencija Moody’s 2025. snizila je kreditni rejting američkog duga, čime su Sjedinjene Države izgubile posljednju preostalu savršenu ocjenu. Unatoč tome, američki je dug i dalje samo jednu razinu ispod najvišeg rejtinga te se smatra sigurnijim od duga velikih gospodarstava poput Francuske i Japana.

Sa sličnim se problemima suočavaju i druge države. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj i Japanu prinosi na državne obveznice nalaze se na višegodišnjim rekordima ili blizu njih, dok ulagači sve pozornije prate rast javne potrošnje i proračunskih manjkova.