Sjedinjene Države vode dosad najopsežniju kampanju protiv tzv. flote iz sjene, mreže brodova koji krijumčare ilegalnu naftu. No, kako se u posljednje četiri godine povećavao broj tankera koji prevoze rusku, iransku i venezuelansku naftu, metode prikrivanja njihovih ruta, vlasništva i tereta postale su sve sofisticiranije. Potpuno suzbijanje takve flote zato je iznimno zahtjevan zadatak, piše Wall Street Journal.
U opsežnom grafičkom prikazu načina na koji operiraju flote iz sjene i pokušaja Washingtona da ih zaustavi, Wall Street Journal izdvaja četiri glavne tehnike obmane kojima se krijumčarske mreže služe.
Ključni mehanizam prikrivanja su transferi s broda na brod, pri čemu tanker svoju sirovu naftu, djelomično ili u cijelosti, prebacuje na drugo plovilo, često usred oceana. Učestalost takvih operacija udvostručila se tijekom protekle godine. Brod Skipper je koristio ovu tehniku prikrivanja u prosincu prošle godine kad je, nakon utovara u Joseu, prebacio teret na tanker Neptune 6, podsjeća tvrtka za praćenje prometa robe Kpler.
Česta je i praksa promjene zastave, odnosno korištenja tzv. zastava pogodnosti. Manje, uglavnom nezapadne države formalno zadržavaju zastavu, ali stvarno upravljanje brodskim registrom prepuštaju privatnim tvrtkama ili stranim posrednicima. Ti posrednici provode znatno blaže provjere vlasništva, porijekla broda i financiranja, što olakšava prikrivanje stvarnih vlasnika i aktivnosti plovila. Zauzvrat, takve države brodovlasnicima nude niže naknade za registraciju, manji porezni teret i slabiji nadzor, čime postaju privlačne za tankere koji žele izbjeći sankcije.
Američka desnica doživjela je bruku. Hodnicima Washingtona već kruži presudno pitanje
Poznati primjer je tanker Bella 1, čija je posada, dok ju je progonila američka obalna straža, prebojila oznake, istaknula rusku zastavu i preimenovala brod u Marinera. Tijekom potjere preko Atlantika plovilo je pratio i ruski vojni brod, sve dok ga 7. siječnja američke snage nisu zaplijenile južno od Islanda.
Tanker Bella 1 istodobno se koristio i tehnikom lažnog prikazivanja lokacije. Sateliti EU Copernicus Sentinel-2 uočili su ga 19. kolovoza kod iranskog otoka Kharg, dok je njegov AIS signal (automatski identifikacijski sustav) u isto vrijeme pokazivao da se nalazi u Hormuškom tjesnacu.
Još jedna metoda su tzv. pozivi u tamnu luku, kada posade isključuju automatski identifikacijski sustav, što omogućuje ulazak i izlazak iz luka bez digitalnog traga. Neke posade dodatno krivotvore AIS signale i stvaraju "brodove duhove" s lažnim imenima, dok stvarna plovila obavljaju ilegalne operacije drugdje. Tanker Skipper tako je u studenome tjednima isključivao transponder i lažno prikazivao svoju lokaciju u blizini Gvajane, dok je zapravo utovarivao naftu na venezuelanskom terminalu Jose, prema satelitskim snimkama Planet Labsa.
Brodovi flote iz sjene, obično stari, koji plove pod lažnim zastavama i pod sankcijama, činili su šest do sedam posto globalnog toka sirove nafte u 2025. godini, prema Kpleru. Rusija se lani oslanjala na flotu za prijevoz oko 80 posto svoje sirove nafte i naftnih derivata, procijenili su analitičari. Fantomska flota sankcioniranih plovila danas broji oko 1300 brodova, prema podacima stranice TankerTrackers.com.
Brodovi flote iz sjene imaju nekoliko prepoznatljivih obilježja. Prosječna starost tih plovila gotovo je dvostruko veća od prosjeka ostalih tankera, što ih čini jeftinijima za nabavu, ali i sklonijima tehničkim problemima. U toj floti koriste se i veliki i manji tankeri, ovisno o namjeni. Veći brodovi obično plove na dugim rutama jer mogu prevoziti velike količine tereta u jednom putovanju, a manji se tankeri češće koriste za kraće relacije, brze ukrcaje i iskrcaje te operacije poput prijevoza s broda na brod. Zajednička značajka većine tih plovila je korištenje zastava pogodnosti, koje omogućuju izbjegavanje strože regulacije, slabiji nadzor nad vlasništvom i posadom te lakše prikrivanje stvarnog porijekla broda i tereta.
Zapadne sankcije i nedavna presretanja dodatno su povećali troškove izvoza nafte putem flote iz sjene za Rusiju i Iran, otežavši daljnju prodaju. Prema podacima tvrtke Vortexa, na moru s
e trenutačno nalazi oko 300 milijuna barela ruske i iranske nafte. Trgovci sve teže pronalaze kupce, koji su zbog gomilanja sankcija postali oprezniji, osobito u uvjetima obilne globalne ponude.
Američka blokada uvelike je smanjila dotok venezuelanske nafte prema Kini i Kubi, dosad glavnim odredištima tankera iz sjene. Prijetnje administracije Donalda Trumpa dodatnim sankcijama Indiji zbog kupnje ruske nafte potaknule su New Delhi na smanjenje uvoza. Indijska obalna straža ovog je mjeseca zaplijenila tri sankcionirana tankera u blizini svojih obala, što je prvi takav slučaj presretanja plovila flote iz sjene. Prem Kpleru, lani je sankcionirano više od 860 brodova, što je više od pet puta više nego prethodne godine.
Unatoč tome, Rusija i Iran zajedno su odgovorni za više od 11 posto svjetske proizvodnje nafte, što njihovo potpuno isključivanje iz globalne trgovine čini iznimno složenim. Broj tankera iz sjene i sredstva kojima raspolažu za izbjegavanje otkrivanja dodatno otežavaju taj cilj. Povrh toga, uklanjanje ruske i iranske nafte s tržišta vjerojatno bi potaknulo rast cijena i inflacije, što je osobito osjetljivo pitanje u SAD-u uoči izbora za Kongres.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....