Američka vlada optužila je Kinu da je posljednjih godina potajno provela najmanje jedan nuklearni pokus s mjerljivim eksplozivnim učinkom, unatoč službenom moratoriju na takve aktivnosti, izvještava The War Zone, specijalizirani vojni portal. Prošle je godine američki predsjednik Donald Trump najavio planove za novo nuklearno testiranje „na ravnopravnoj osnovi“ s Kinom i Rusijom, no zasad nije jasno što bi to točno značilo niti koje su konkretne mjere poduzete.
Optužbe o novom kineskom testiranju pojavljuju se u trenutku kada američki dužnosnici pojačano zagovaraju sklapanje novog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja koji bi, uz Rusiju, uključivao i Kinu, kao nasljednika sporazuma New START, koji je istekao jučer.
„Danas mogu otkriti da je američka vlada svjesna činjenice da je Kina provela nuklearne eksplozivne testove, uključujući pripreme za testiranja s unaprijed određenim snagama u rasponu od nekoliko stotina tona“, izjavio je u Ženevi Thomas DiNanno, pomoćnik američkog državnog tajnika za kontrolu naoružanja i međunarodnu sigurnost, govoreći na Konferenciji o razoružanju.
„Narodnooslobodilačka vojska Kine nastojala je prikriti ta testiranja zamagljujući same eksplozije, svjesna da takvi postupci krše obveze zabrane testiranja.“
‘Decoupling tehnika‘
Kina je potpisnica Sveobuhvatnog sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa (CTBT), ali ga nikada nije ratificirala – isto vrijedi i za Sjedinjene Države. Obje zemlje, međutim, javno se pridržavaju samonametnutog moratorija na nuklearna testiranja s eksplozivnim učinkom. CTBT ne zabranjuje tzv. subkritična testiranja, koja ne uključuju punu nuklearnu lančanu reakciju.
Kina je posljednji put službeno priznala nuklearni pokus punog intenziteta 1996. godine, dok su Sjedinjene Države posljednji takav test provele 1992.
„Kina je koristila tehniku razdvajanja (‘decoupling’) – metodu kojom se smanjuje mogućnost seizmičkog otkrivanja – kako bi svoje aktivnosti sakrila od ostatka svijeta“, dodao je DiNanno. „Jedan takav nuklearni test s eksplozivnim učinkom proveden je 22. lipnja 2020. godine.“
Temeljni mehanizam provjere CTBT-a čini globalna mreža stotina seizmičkih postaja koje prate podzemne detonacije.
Podsjetimo, posljednji službeni nuklearni pokus u Rusiji proveden je 1990., neposredno prije raspada Sovjetskog Saveza. Velika Britanija, Francuska, Indija i Pakistan također su izvodile nuklearne testove tijekom 1990-ih. Sjeverna Koreja jedina je država za koju je poznato da je provela takve testove nakon 2000. godine, detoniravši pet nuklearnih naprava između 2006. i 2017.
Američka vlada nije ponudila dodatne pojedinosti o novim navodima o kineskom nuklearnom testiranju, niti je jasno kada su američki dužnosnici došli do tih procjena.
U svom redovitom izvješću o poštivanju međunarodnih sporazuma o kontroli naoružanja, objavljenom u travnju 2025., američko Ministarstvo vanjskih poslova nije spominjalo kineska nuklearna testiranja. U tom se izvješću, međutim, ponavljaju ranije optužbe da je Rusija provodila superkritična testiranja kršeći obveze iz više sporazuma o zabrani testiranja – što je DiNanno također naglasio u današnjem govoru. Rusija je potpisnica CTBT-a i prethodno ga je ratificirala, no predsjednik Vladimir Putin povukao je ratifikaciju 2023. godine nakon što je ruska Duma donijela odgovarajući zakon.
Ni godišnje izvješće Pentagona Kongresu o kineskom vojnom razvoju, objavljeno u prosincu 2025., ne spominje kineska nuklearna testiranja.
Predsjednik Trump moguće je aludirao na ove optužbe u intervjuu za emisiju „60 Minutes“ prošlog studenog.
„Oni vam to neće reći“, rekao je Trump govoreći o Kini i Rusiji. „Svijet je velik. Ne znate nužno gdje testiraju. Testiraju duboko pod zemljom, tamo gdje ljudi ne znaju što se točno događa.“
„Osjetite tek laganu vibraciju. Oni testiraju, a mi ne. Ali Rusija testira, Kina testira – i mi ćemo također testirati“, dodao je.
Kinezi odbacuju optužbe
Ranije izvješće State Departmenta izrazilo je zabrinutost zbog aktivnosti koje je Kina provodila 2019. na svom nuklearnom poligonu Lop Nur. To je izvješće objavljeno u lipnju 2020., istog mjeseca za koji DiNanno tvrdi da je Kina provela sporni test.
Kineske vlasti odbacile su optužbe i ponovile svoju predanost moratoriju na nuklearna testiranja.
„Kina primjećuje da Sjedinjene Države u svojim izjavama nastavljaju širiti tzv. kinesku nuklearnu prijetnju. Kina se odlučno protivi takvim lažnim narativima“, izjavio je kineski diplomat Shen Jian, dodavši da su upravo SAD odgovorne za produbljivanje utrke u naoružanju.
U međuvremenu Kina već godinama ubrzano širi svoj nuklearni arsenal – i po broju bojevih glava i po sustavima njihova lansiranja – što je javno demonstrirano i na vojnoj paradi u Pekingu prošlog rujna, piše portal The War Zone.
Američke procjene govore da Kina trenutačno raspolaže s oko 600 nuklearnih bojevih glava, no da bi taj broj do 2030. mogao narasti na 1.000, a do 2035. na 1.500. Za usporedbu, SAD i Rusija raspolažu s približno 4.000 bojevih glava svaka.
Istek sporazuma New START već je potaknuo strahove od nove nuklearne utrke, koja se više ne bi nužno ograničavala samo na tri najveće sile. Nakon izjava u Ženevi, moguće je da će uskoro isplivati dodatni detalji o američkim optužbama protiv Kine – i o smjeru u kojem bi se mogla kretati buduća globalna nuklearna politika, zaključuje TWZ.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....