Na nadolazećem NATO summitu u Haagu, Sjedinjene Američke Države planiraju europskim saveznicima poslati jasnu poruku – savezništvo nije upitno, ali se očekuje veća financijska odgovornost. Američki veleposlanik pri NATO-u, Matthew Whitaker, izjavio je da će Washington tražiti da sve članice NATO-a počnu ulagati najmanje 5 posto BDP-a u obranu. Kako je naglasio, to više ne bi trebao biti samo preporučeni cilj, već obveza svih članica.
Dosadašnji cilj od 2 posto BDP-a, postavljen prije više od deset godina, smatra se zastarjelim u svjetlu novih sigurnosnih izazova. Prema Whitakerovim riječima, povećanje izdvajanja omogućilo bi bržu modernizaciju vojski, jaču proizvodnju vojne opreme i otvaranje novih radnih mjesta. Iako rok još nije precizno definiran, jasno je da se odgađanje neće tolerirati.
Uoči sastanka ministara obrane u Bruxellesu, njemački ministar obrane Boris Pistorius najavio je da će Njemačkoj, kako bi ispunila nove NATO ciljeve, trebati čak 50.000 do 60.000 dodatnih aktivnih vojnika. Istaknuo je i da bi NATO u završnoj deklaraciji summita trebao nedvosmisleno proglasiti Rusiju najvećom prijetnjom savezu.
Hrvatska izdvajanja zasad ispod očekivanja
Za Hrvatsku ovo bi moglo značiti ozbiljan proračunski zaokret. Trenutno izdvajamo oko 2 posto BDP-a, što uključuje i troškove obrane raspoređene po drugim ministarstvima, a ne samo Ministarstvu obrane. To ove godine iznosi oko 1,86 milijardi eura. Ako bi se išlo prema 3 posto, ta bi brojka skočila na gotovo 2,8 milijardi eura, dok bi 5 posto značilo oko 5 milijardi eura, što bi bila iznimno velika promjena za hrvatski proračun. To je bila projekcija predsjednika Zorana Milanovića.
Vlada trenutno planira do 2027. godine povećati izdvajanja na 2,5 posto BDP-a, no zbog globalne nestabilnosti agencija Fitch već je u ožujku upozorila da će Hrvatska vjerojatno morati uložiti i više nego što je trenutačno planirano.
I dok unutar NATO-a još traje rasprava o vremenskom okviru za postizanje tog cilja, stavovi su podijeljeni. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte predlaže rok do 2032., ali zemlje poput Estonije i Švedske smatraju da se 5 posto mora dosegnuti puno ranije, najkasnije do 2030.
Iako bi veća izdvajanja mogla donijeti korist u vidu jačanja obrambenih sposobnosti i gospodarskog razvoja kroz vojnu industriju, potrebno je pažljivo planirati kako bi se izbjegli negativni pritisci na druge ključne sektore, poput zdravstva, obrazovanja ili socijalne skrbi. Drugim riječima, vremena za prilagodbu nema puno, a NATO jasno poručuje: sigurnost dolazi s cijenom.
Komentari
0