U sjeni kaotičnih ratnih događanja u Venezueli, u utorak 6. siječnja u Parizu će se održati summit lidera "koalicije voljnih" s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na kojem bi se trebala definirati "sigurnosna jamstva" za Kijev i što bi krajem siječnja trebalo "pred Donalda Trumpa" iznijeti kao završni i konačni mirovni prijedlog Ukrajine i Europe za okončanje rata.
Čini se kako bi Kijev mogao odustati od traženja da se NATO-ov članak 5. primijeni u slučaju novih ruskih napada, ali traži takva jamstva koja bi odvratila svaki mogući budući ruski napad na Ukrajinu te bi ta jamstva bila "okvir za realni mir", kako riječi Zelenskog prenosi kijevska Europejska pravda.
No, jamstva koja će biti definirana na tom sastanku Moskva je već odbacila i najavljuje da od " toga ionako neće biti ništa". Kako navode ruski režimski mediji, nakon Venezuele "karte se ponovno miješaju" jer se pokazalo, kako navodi prokremaljski portal 24.ru, da Trump mijenja svoje prioritete zato što mu je Venezuela važnija od Ukrajine.
To znači da treba ponovno sve razmotriti, a neki moskovski mediji smatraju da bi sada Vladimir Putin i Donald Trump trebali imati "novu Aljasku" da vide gdje su sada i kako dalje. U Moskvi su uvjereni da je ovim potezom Trump najavio "novu etapu razvoja međunarodnih odnosa i nove podjele sfera utjecaja". "Njima Venezuela, nama Ukrajina" šepuri se velik naslov na portalu proputinovskog tabloida Komsomolskaja pravda, prisjećajući se, kako kažu, "nekadašnjeg predviđanja pokojnog Vladimira Žirinovskog".
Ruski prorežimski mediji iz "operacije Venezuela" izvlače dugoročne zaključke u vezi s Ukrajinom, pa je indikativan naslov u moskovskom Komersantu koji zajedljivo navodi "Trump krenuo u rat i završio ga za pola sata", što je jasna poruka s obzirom na to da ruski rat protiv Ukrajine ulazi u petu godinu. Analitičar David Narmanija za Ria novosti bez krzmanja piše "Trump je pokazao kako treba voditi specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini", čime je jasno dao do znanja da u Kremlju očito lupaju glavom o zid zbog vlastite ratne strategije.
Jedan od ideologa putinizma Aleksandar Dugin o Venezueli kaže, kako prenose Ria novosti, kako je "siguran da su sada, gledajući što se događa u globalnoj politici, svi konačno shvatili da međunarodno pravo više ne postoji. Međunarodno pravo je sporazum između velikih sila sposobnih braniti svoj suverenitet u praksi. One definiraju pravila - za sebe i sve ostale - o tome što jest, a što nije dopušteno. I slijede ih.
Takvo pravo djeluje taktično sve dok se održava ravnoteža između velikih sila". Dugin stoga zaključuje da sada sve ide ispočetka te se mora ustrojiti takvo međunarodno pravo koje će "nam (misli na Rusiju, op. a.) omogućiti da budemo ono što bismo trebali biti - državna civilizacija i širenje ‘ruskog svijeta‘. To moramo osmisliti što je prije moguće". Trumpu je sada Ukrajina zadnja rupa na svirali, navodi zlurado režimski portal vzgljad.ru. No, je li takvo likovanje opravdano?
Ukrajinski analitičar Ivan Frečko na portalu news.telegraf.ua navodi da "Putin neće priskočiti u pomoć Nicolásu Maduru", iako su deklarativno osudili napad, jer Rusija ne želi kvariti odnose sa SAD-om i iz ovoga želi izvući najviše što može za sebe oko Ukrajine. Frečko također navodi kako Rusija u ovom trenutku nema ni resurse ni potencijale da konkretno pomogne Maduru.
Doduše, dobar dio režimskih analitičara napada Trumpovu operaciju protiv Madura, ali smatra da Rusija može izvući korist iz ove situacije.
S druge strane, ukrajinski politolog Peter Oleščuk smatra da pad Madura nikako nije dobra vijest za Putina, nego je to gubitak još jednog saveznika kojeg nije bio u stanju obraniti. - U kratko vrijeme doživio je dva velika poraza, Siriju i sada Venezuelu, te je izgubio dva važna saveznika, Bašara al-Asada i sada Madura. To su porazi Vladimira Putina na koje on ne može utjecati - ističe Oleščuk za 24ua te navodi da je Putin "na putu da izgubi i Iran".
No, u Moskvi ipak smatraju kako je njihova pozicija da se pregovara sa SAD-om "o Ukrajini", bez Ukrajine i Europe, dobra. Ionako stalno govore da je "mir u Ukrajini" samo jedna od stavki "normalizacije odnosa sa SAD-om".
Stoga treba vidjeti kako će Trump primiti sigurnosna jamstva koja će se dogovoriti u Parizu. Prema navodima ukrajinskih medija, glavna jamstva koja će se predložiti odnose se na to da bi zemlje uključene u "koaliciju voljnih", u prvom redu Francuska i Velika Britanija (ostali mogu ako hoće, ali ne moraju), poslale svoje vojne snage na crtu razdvajanja i ukrajinsko-rusku granicu.
Razmatra se brojka od deset do 15 tisuća vojnika, piše njemački Die Welt, a kako je krajem 2025. godine rekao poljski premijer Donald Tusk, "vrlo vjerojatno bi se u to uključile i snage SAD-a". I dok su London i Pariz spremni na to, u Washingtonu nisu načisto bi li slali svoju vojsku ili ne. No, to je točka koja će sigurno izazvati najviše prijepora jer su u Moskvi već prije govorili da neće prihvatiti nikakve strane mirotvorce na ukrajinskom tlu te da su, kako piše Moskovski komsomolac, "u tom slučaju strane trupe legitimne mete" i "strana u sukobu". Zato, navodi portal, Keir Starmer i Emmanuel Macron "moraju dva puta razmisliti prije nego što pristanu na takav aranžman".
Drugi jamstveni segment na koji Rusija također već unaprijed tvrdi da neće pristati jest taj da se ukrajinske vojne snage neće ograničavati, odnosno da ne smiju premašiti oko pola milijuna pripadnika, dok u Kijevu smatraju da bi mogli smanjiti broj vojnika na oko 800 tisuća ako bi dobili sva ostala sigurnosna jamstva koja bi onemogućila Rusiju da nastavi ili počne novu agresiju na Ukrajinu u sljedećih najmanje 30 godina nakon čega bi se potpisivao novi sporazum. Jedna od glavnih jamstvenih točaka je i najskoriji mogući prijem Ukrajine u EU. Na summitu "koalicije voljnih" razmatrat će se i pitanje poslijeratnih investicija i obnove te zemlje.
Ukrajina želi dobiti jamstva za svoju neovisnost, teritorijalni integritet i suverenitet te članstvo u međunarodnim institucijama prema vlastitim prioritetima. Prema navodima ukrajinskih medija, na liniji u Parizu trebao bi biti i Steven Witkoff, glavni Trumpov pregovarač. Ukrajinski analitičar Anton Kučuhidze za TV postaju Freedom rekao je da su ova jamstva "minimum minimuma" za Ukrajinu jer su "mehanizam koji ne jamči samo mir Ukrajini, nego štiti i Europu" od bilo kakvih ruskih agresivnih planova. - Jamstva sigurnosti za Ukrajinu su i jamstva mjera u Europi - smatra Kučuhidze koji je uvjeren da bi to osiguralo mir i stabilnost Europe za više desetljeća i obezvrijedilo bilo kakve ruske imperijalne planove.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....