Crno more postalo je nova bojišnica u ruskom ratu protiv Ukrajine, a zbog sve učestalijih napada na trgovačke brodove NATO je odlučio pojačati nadzor i obranu istočnog krila. Dodatni pomorski ophodni zrakoplovi, radari, bespilotne letjelice te obavještajni i forenzički timovi dio su pojačanja koja se pripremaju za slanje u regiju. Razlozi za zabrinutost sve su ozbiljniji.
Samo od 5. do 15. listopada u Crnom moru, blizu obala Rumunjske i Bugarske, napadnuto je najmanje sedam trgovačkih brodova. Intenzitet napada znatno je porastao od srpnja, a mete su i dalje brodovi povezani s trgovinom s Ukrajinom. Prema podacima tvrtke za upravljanje pomorskim rizicima i pomorsku sigurnost Ambrey, ruske snage odgovorne su za oko 80 posto svih incidenata.
Kako bi ojačao sigurnost regije, NATO je u utorak na sastanku u Bruxellesu odlučio poslati dodatne kapacitete, izvijestio je Reuters. "Saveznici su poslali ili će poslati dodatne pomorske ophodne zrakoplove, radarske sustave, timove za postupanje s eksplozivnim sredstvima, obavještajno osoblje, bespilotne letjelice i drugu opremu u Crno more. Ipak, najvažnije što možemo učiniti jest povećati našu situacijsku svijest u regiji putem dodatnih senzora i razmjene podataka", rekao je pukovnik američke vojske Martin O‘Donnell. NATO, kao ni Bugarska i Rumunjska, nije izravno pripisao najnovije napade nijednoj državi. Vojni analitičari, međutim, vjeruju da ih je izvela Rusija, koja nije preuzela odgovornost.
Sofija je prošlog tjedna službeno zatražila od NATO-a da rasporedi borbene zrakoplove i protudronske sustave kako bi ojačala svoju obranu nakon niza napada dronova na komercijalne brodove u njezinu isključivom gospodarskom pojasu. Bugarski premijer Rumen Radev izjavio je da je američki pomorski patrolni zrakoplov P-8 Poseidon poletio iz vojne baze Sigonella u Italiji i počeo patroliranje Crnim morem kako bi provodio izviđačke misije i otkrivao bilo kakvu aktivnost koja bi mogla predstavljati rizik, a prikupljene podatke dijeli sa saveznicima. Radev je, osim toga, najavio i dolazak stručnih timova iz savezničkih zemalja. Njihova je zadaća analizirati ostatke bespilotnih letjelica i identificirati oružje korišteno u napadima. Bugarski vojni timovi već provode kemijske analize ostataka kako bi utvrdili vrstu eksploziva. Bugarske oružane snage također koriste dva bespilotna sustava za nadzor svojih voda u Crnom moru. Jednim upravlja Zajedničko zapovjedništvo za specijalne operacije, a drugim Kopnena vojska. Prema izvješću bugarskog nacionalnog radija BNR, do kraja tjedna trebao bi im se pridružiti i treći, tehnički napredniji sustav.
Što će sve poslati NATO?
Zasad nije poznato koje će sve zračne kapacitete NATO poslati u Crno more. Sjevernoatlantski savez raspolaže bespilotnim letjelicama RQ-4D Phoenix i zrakoplovima za radarsko izviđanje i nadzor E-3A AWACS, a pojedine članice mogu pridonijeti širokim spektrom drugih zračnih sredstava. Rumunjski portal Informat sredinom listopada izvijestio je da je Francuska odgovorila na rumunjski zahtjev u roku od 24 sata i obećala osigurati opremu za potporu toj zemlji, ali nije navedeno o kakvoj je opremi riječ. Rumunjski zahtjev za francusku pomoć odvojen je od bugarskog zahtjeva upućenog NATO-u.
Inače, za razliku od baltičkih zemalja, Rumunjska i Bugarska raspolažu borbenim zrakoplovima za zaštitu svojega zračnog prostora. Rumunjski F-16, nabavljeni od Norveške, već sudjeluju u nadzoru i obrani zračnog prostora te presreću ruske dronove, a Bugarska još nije u potpunosti prešla na nove borbene zrakoplove. Bugarska je dosad primila prvih osam zrakoplova F-16 Fighting Falcon, a do potpune operativne spremnosti nove flote Sofija se i dalje oslanja na zastarjele borbene zrakoplove MiG-29 i jurišnike Su-25, podsjeća Aerospace News.
U zračnoj obrani važnu ulogu imaju i španjolski borbeni zrakoplovi F-18 raspoređeni u Rumunjskoj, koji su u više navrata podizani radi presretanja i provjere mogućih prijetnji u zračnom prostoru. Bugarska, Rumunjska i Španjolska, podsjetimo, potpisale su u kolovozu sporazum koji omogućava prekogranične operacije u zaštiti zračnog prostora. Također, Rumunjska, Bugarska i Turska u srpnju su proširile zadaće zajedničke skupine za protuminsko djelovanje MCM Black Sea, uključujući zaštitu kritične podmorske infrastrukture. Skupina je tako, uz protuminsko djelovanje i sigurnost plovnih putova, dobila širu ulogu u nadzoru potencijalnih prijetnji podmorskim kabelima i energetskim instalacijama.
"Deseci incidenata"
Europska služba za vanjsko djelovanje upozorila je da je oko 90 posto ukrajinskog izvoza poljoprivrednih proizvoda povezano s crnomorskim koridorom te da su napadi pojačani od sredine srpnja. Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda te osigurava oko 15 posto svjetskog izvoza kukuruza, deset posto pšenice, 15 do 20 posto ječma i polovinu izvoza suncokretova ulja. Crnomorski pravac ključan je za pristup tih proizvoda međunarodnim tržištima. Alternativne kopnene rute kroz Europsku uniju i Moldaviju ublažavaju posljedice, ali ne mogu u potpunosti nadomjestiti pomorski promet.
"Napadi stvaraju savršenu oluju za globalnu opskrbu hranom, koja je već pod pritiskom suša i sukoba na Bliskom istoku", istaknula je šefica europske diplomacije Kaja Kallas. Broj brodova koji uplovljavaju u ukrajinske luke naglo je pao, osiguranje je poskupjelo, a brodovlasnici i pomorci sve se više ustručavaju ploviti Crnim morem, čak i kada njihovi brodovi ne prevoze ukrajinski teret.
Napadi sve bliže obalama Rumunjske i Bugarske istodobno pojačavaju strah od širenja sukoba na teritorij NATO-a. Članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora predviđa zajednički odgovor na oružani napad na članicu Saveza, ali ne znači da svaki incident automatski pokreće kolektivnu obranu. Procjena ovisi o okolnostima napada i odluci saveznika. Rumunjski obrambeni analitičar Radu Tudor smatra da NATO presporo reagira na incidente u Crnom moru. "Događaju se deseci incidenata, a Rusija se sve više približava granicama NATO-a. Riječi nisu dovoljne", izjavio je Tudor za The Washington Post.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....