EU šefovi okupljaju se na Cipru, a Europi, osim financijske, prijeti i politička kriza: ‘Nisu se pomaknuli‘

Lideri zemalja članica EU okupljaju su se na neformalnom samitu na Cipru, zemlji koja trenutačno predsjeda Vijećem Europske unije, kako bi raspravljali o brojnim problemima s kojima se suočava Europa, pri čemu je većina tih problema izvan njihove kontrole.

Od sukoba u Perzijskom zaljevu i nastavka ruske agresije na Ukrajinu do rizika za dugoročnu inflaciju zbog rasta cijena energenata, to su teme o kojima će razgovarati.

Ovo je prvi samit nakon gotovo 16 godina na kojem neće biti Viktora Orbána, još uvijek premijera, velikog gubitnika nedavnih izbora u Mađarskoj. Iako bi Orbán, kao premijer u odlasku, mogao sudjelovati na ovom samitu, očito nije htio doći s imidžem velikog gubitnika među europske lidere. No, sigurno neće nedostajati ostalima jer se već osjećaju plodovi njegova poraza. EU je uspjela progurati odluku o pomoći Ukrajini kreditom od 90 milijardi eura i usvojiti 20. paket sankcija protiv Rusije, što je dosad Orbán blokirao.

Ukrajinu kao temu i diskusiju s predsjednikom Volodimirom Zelenskim čelnici EU imali su u četvrtak i situacija je znatno jasnija nego što je bila prije mjesec dana.

Goruća je tema situacija na Bliskom istoku, ne samo sukob SAD-a i Izraela s Iranom nego i situacija u Libanonu, koja posebno zabrinjava Europljane. Iako EU ima malo utjecaja, ipak će snositi posljedice nastave li se izraelski napadi na Libanon. No među državama članicama EU nema konsenzusa o nekim oštrijim mjerama protiv Izraela.

Rast cijena nafte i plina također će biti na dnevnom redu. Europska komisija, uoči ovog neformalnog samita, objavila je paket mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energije za građane i ugrožene grane gospodarstva. Koliko je problem velik za Europljane, dovoljno govori podatak da su u 50 dana, koliko traje sukob u Perzijskom zaljevu, Europljani platili 25 milijardi eura više za uvoz goriva nego prije, a da nisu povećali količine uvoza. Komisija je predložila bolju koordinaciju među državama EU, punjenje skladišta, oslobađanje strateških rezervi, nacionalne pakete pomoći građanima i druge mjere koje bi trebale provoditi države članice. Lideri će na samitu razgovarati o tome kako implementirati te mjere. Premijer Andrej Plenković rekao je da Hrvatska već provodi mjere i da će vidjeti što bi iz predloženih Komisijinih mjera Hrvatska mogla dodatno koristiti.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa najavio je da će jedna od važnih tema samita biti prijedlog o višegodišnjem financijskom okviru za sedmogodišnje razdoblje nakon 2027. godine. On ustraje u stavu da se države EU moraju o tom prijedlogu dogovoriti prije kraja ove godine.

Prošlo je gotovo deset mjeseci otkako je Europska komisija objavila svoj prijedlog, a države članice nisu se pomaknule puno od svojih početnih pozicija. Ambiciozni prijedlog Komisije nije zadovoljio ni Europski parlament; svoje primjedbe imaju i Europski odbor regija, kao i Europski ekonomski i socijalni odbor. Svi oni traže veću ulogu, ali i deblju financijsku omotnicu za područja kojima se bave.

Eventualni neuspjeh u usvajanju višegodišnjeg financijskog okvira može uvesti EU u političku krizu. Kako je sljedeća godina izborna godina u Francuskoj, šanse za kompromis bile bi još manje.

Kako sada stvari stoje, sve je manja vjerojatnost da će se dogovor postići do kraja ove godine.