Prilično je nezapaženo prošao najnoviji izvještaj o stanju demokracije u svijetu, koji tradicionalno objavljuje Economist Intelligence Unit.
Indeks demokracije od 2006. godine daje snimku stanja demokracije u svijetu, u 165 neovisnih država, čime je obuhvaćena gotovo cjelokupna populacija svijeta i velika većina svjetskih država. Indeks demokracije temelji se na pet kategorija: izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlasti, politička participacija, političke kulture i građanske slobode. Na temelju rezultata na nizu pokazatelja unutar ovih kategorija svaka se zemlja zatim klasificira kao jedna od četiri vrste režima: "puna demokracija", "manjkava demokracija", "hibridni režim" ili "autoritarni režim".
Kada je u pitanju 2022. godina, prema Economistovu Intelligence Unitu, gotovo polovica svjetske populacije živi u demokraciji neke vrste (45,3%). Međutim, samo 8% stanovništva živi u "punoj demokraciji", u usporedbi s njih 8,9% u 2015., prije nego što je SAD pod vodstvom Donalda Trumpa 2016. godine degradiran iz "pune demokracije" u status "manjkave demokracije". Još je gori podatak da više od jedne trećine svjetskog stanovništva još uvijek živi pod autoritarnom vladavinom (36,9%), a velik udio njih je u Kini i Rusiji.
Pune demokracije su države koje poštuju građanske slobode čak i na razini političke kulture, a problemi demokratske vladavine su ograničeni. Mediji su neovisni i raznoliki. Pravosuđe je neovisno, a sudske odluke se provode. Poredak je manje-više standardan: prva je Norveška, iza koje slijede Novi Zeland, Island, Švedska, Finska, Danska, Švicarska, Irska, Nizozemska i Tajvan.
Manjkave demokracije imaju slobodne izbore i temeljne građanske slobode, ali nedovoljno razvijenu političku kulturu i demokratsko upravljanje. Tu je na 59. mjestu smještena Hrvatska. Prilično zasluženo s obzirom na ovdašnju političku kulturu, ali bode u oči da je na 46. mjestu Poljska kojom vlada katoličko-fundamentalistički PiS, a na 56. Mađarska čiji je lider Viktor Orbán otvoreni protivnik liberalne demokracije i saveznik Vladimira Putina. Ili Izrael, koji desetljećima drži pod okupacijom palestinska područja, a nalazi se na 30. mjestu, ispred Slovenije. Manjkave demokracije su i Crna Gora (61.), Albanija (64.) i Srbija (68.) te Sjeverna Makedonija (72.), dok je Bosna i Hercegovina 97. i spada pod hibridne režime.
Banalna je i Economistova podjela europskih zemalja na Zapad i Istok pa su Grčka, Cipar te čak i Turska u regiji Zapadna Europa, a Češka, Slovačka, Slovenija i Hrvatska su u Istočnoj Europi, zajedno s Kirgistanom i Kazahstanom. U "našoj" regiji još uvijek nema previše demokracije jer od 28 zemalja, njih 16 su "manjkave demokracije‘‘ (obuhvaćaju istočne države članice EU i većinu Zapadnog Balkana), četiri su "hibridna režima" (Armenija, Bosna i Hercegovina, Gruzija te Ukrajina), a osam je "autoritarnih režima" (Azerbajdžan, Bjelorusija, Rusija i cijela srednjoazijska Zajednica neovisnih država).
Izvještaj pokazuje da Rusija bilježi najstrmiji pad od svih zemalja u svijetu, zbog čega je potonula na globalnoj ljestvici na 146. poziciju od 167 država (a opet je bolja od Kine koja je 156.). Ovaj strmoglavi pad najvećim je dijelom posljedica agresije Rusije protiv Ukrajine. Rat je ujedno ubrzao i produbio dugogodišnje autoritarne trendove i doveo do daljnje koncentracije moći u rukama predsjednika Vladimira Putina. Stanje u Rusiji je takvo da ne postoje demokratski mehanizmi koji bi osigurali odlazak Putina s vlasti čak i ako bi izgubio na izborima.
Na drugoj strani, Economist Intelligence Unit ističe kako je, usprkos problemima s kojima se suočila Ukrajina u 2022., također bilo mnogo pozitivnih pomaka. U prvom redu, rat je pojačao tamošnje osjećaje nacionalne solidarnosti, a otpor Ukrajine ruskoj invaziji je demonstracija kako su se obični ljudi spremni boriti u obrani načela nacionalnog suvereniteta i samoodređenja. To sugerira da Ukrajina, pod uvjetom da je Rusija ne uspije pobijediti, može biti u najboljoj poziciji za izgradnju demokratske države u proteklih 30 godina, sugerira Economist Intelligence Unit.
Za usporedbu s Economistom, ugledni Freedom House je prošle godine Hrvatsku opisao kao jednu od četiri polukonsolidirane demokracije, u društvu Poljske, Rumunjske i Bugarske. U konsolidirane demokracije Freedom House je uvrstio samo šest država, a to su Estonija, Litva, Latvija, Češka, Slovačka i Slovenija. Pritom ni u njima nije idila, pa se tadašnjeg slovenskog premijera Janeza Janšu optužilo za napade na medije i nevladine organizacije.
Kao vrlo negativna spomenuta je Srbija koja je opisana kao balkanska država koja je u najvećoj mjeri nazadovala u provedbi demokratskih reformi. Prema Freedom Houseu, Srbija treću godinu zaredom ne spada u kategoriju demokratskih država, nego među hibridne režime u kojima je vlast zasnovana na autoritarizmu kao posljedici nepotpune demokratske promjene.