„Iran kupuje što je moguće više vremena. U strateško-diplomatskom smislu mu je jasno da je, što rat dulje traje, u boljoj poziciji. Donald Trump je vrlo impulzivan, ali mislim da je shvatio da je u sve lošijoj poziciji dok nema dogovora i zato se događaju ekscesi. Let američkog helikoptera iznad Hormuza pokazuje da su u većoj mjeri Amerikanci uspjeli zavladati tjesnacem. I zadnji američki napadi su na području oko Hormuškog tjesnaca, čime se pokušava dodatno oslabiti iranska pozicija. Pregovori se i dalje odvijaju, ali je jasno da Iran ne želi dogovor”, kaže u Briefingu politički analitičar Denis Avdagić. Podsjeća da se novi iranski vođa nije u fizičkom smislu još ni jednom obratio, čak ni videosnimkom.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Očigledno su Iranci svjesni mogućnosti da bi on mogao biti meta, a kada bi im i drugi vrhovni vođa izgubio život, to bi i iranskom društvu bila poruka o snazi Irana i oslabilo bi režim. Iran je izuzetno oslabljen. Trump je mogao u jednom trenutku reći da je dobio što je htio i otići, a razlog zašto to ne radi jest Hormuz. Po Carterovoj doktrini iz 1980. Amerikanci će braniti zaljevske zemlje kao proizvođače nafte, što uključuje i Hormuški tjesnac. Bez tog jamstva nema ni petrodolara, a nemaju smisla ni američke baze tamo, odnosno Amerika više ne bi bila supersila”, objašnjava Avdagić.
„Postoje naftovodi, a i nešto brodova prolazi kroz Hormuz i to je ublažilo ekonomski udar. Očekivati da će Iran sam od sebe odlučiti normalizirati promet Hormuzom nemoguće je. Trump treba postići određeni dogovor jer bi u suprotnom bio oslabljen i mogao bi na izborima u studenome izgubiti Kongres, nakon čega bi se pokrenuo postupak impeachmenta, odnosno njegova opoziva. Malo je vjerojatno da će Trump ovim ciljanim udarima prisiliti Iran na pregovore. Ne bih isključio da planira i opsežniju operaciju, pa čak i iskrcavanje dijela američkih snaga, kako bi se osigurao promet Hormuškim tjesnacem, ali to bi bilo jako rizično za američku stranu bez obzira na njezinu vojnu nadmoć”, naglašava Avdagić. Napominje da je Iran spreman na dugotrajni rat s Amerikom i Izraelom, a možda ga čak i priželjkuje.
Smatra da se američki napad na spremnik s pitkom vodom, bez koje je u Iranu ostalo 20.000 ljudi, po međunarodnom pravu može okarakterizirati kao ratni zločin. No, u kontekstu svijeta u kojem živimo, to je, zaključuje, postalo irelevantno. Trump se ne obazire ni na rezoluciju Kongresa o povlačenju američkih snaga iz Irana jer je on, kaže Avdagić, razvukao američke pravne temelje do krajnjih granica. Ne vjeruje da je Trumpu posebno neugodno zbog toga što njegova zemlja kao domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva ratuje sa zemljom koja na njemu sudjeluje, Iranom, što se nikad dosad nije dogodilo.
„Bit će velik pritisak na iranske igrače. Prema njima neće biti pozitivno nastrojen ni dio iranske publike na stadionima, među kojima je dosta iranskih disidenata koji od tih igrača očekuju da osude iranski režim. Nogomet nije Trumpov sport, ali on voli svu tu pompu, pažnju i pehare”, govori Avdagić.
„Brojni vrlo utjecajni američki podcasteri na konzervativnoj sceni okrenuli su se protiv Izraela. To je prije godinu dana bilo nezamislivo. Proizraelski lobisti vrlo su moćni i utjecajni na američku politiku, pokušavaju djelovati i na demokrate i na republikance te imati na svojoj strani što veći broj kongresnika, senatora i ostalih političara. Ako neki kongresnik ili senator smatra da će mu otvorena podrška Izraelu štetiti na izborima, onda im ni financijska podrška lobista ne znači previše. Gledajmo prema izboru sljedećeg američkog predsjednika, moguće je da on bude posve antiizraelski jer će biti primoran tako djelovati i to bi bio kraj američke podrške Izraelu”, tvrdi Avdagić.
„Benjamin Netanyahu ipak nastoji djelovati onako kako Trump od njega zahtijeva. Sjetimo se udara na Katar kada je Trump primorao Netanyahua da se za to ispriča. Trump ga je primorao i da zaustavi vojne operacije u Gazi. Netanyahu si ne može dopustiti da zarati s Trumpom, koji je u stanju okrenuti leđa i svojim saveznicima”, ističe Avdagić, koji smatra da, bez obzira na sve, i dalje postoji mogućnost da na Bliskom istoku dođe do nekog sveobuhvatnijeg dogovora koji bi garantirao višegodišnje primirje.
„Ne treba zaboraviti da i Izrael u listopadu ove godine ima izbore. Pitanje je kako će oni završiti. Netanyahu, njegova vlada i koalicijski partneri sada pokušavaju postići maksimalističke ciljeve kako bi si dali mogućnost reizbora. Prema izraelskim anketama, birači već dulje vrijeme najviše gledaju recentne događaje i zato, ako nema neke veće rezultate, Netanyahuu jedino preostaje da pokuša što dulje, do listopada, održavati ratno stanje”, ocjenjuje Avdagić.
„Netanyahuu je to borba za opstanak, ali nemalo je i onih u izraelskom društvu koji ovo gledaju kao zadnju priliku jer percipiraju mogućnost da Amerike tamo više neće biti. Izraelska oporba želi da se ratovi završe. Izrael nije pretrpio veliku štetu u iranskim napadima. Očekivalo se da Iran može Izraelu nanijeti daleko veću štetu. Zračne uzbune Izraelcima nisu ugodne, ali vidimo koliko takvo stanje traje u Ukrajini i ljudi su se priviknuli. Građani Izraela u nesigurnoj situaciji žive praktički od nastanka države i tome se mogu prilagoditi, pogotovo ako smatraju da to vodi prema nekom višem cilju”, napominje Avdagić.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....