Mjanmarska čelnica San Suu Kyi kazala je da je slučaj koji se vodi protiv njezine zemlje pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) "necjelovit i zavaravajući", na početku svojeg obraćanja sudu u srijedu, vezano uz optužbe za genocid protiv Rohindža.
Gambija, mala zapadnoafrička zemlja, pokrenula je slučaj protiv Mjanmara pred ICJ-om, najvišim sudom UN-a, tvrdeći da je ta zemlja kršila Konvenciju o genocidu iz 1948.
Zasad Gambija u svojoj tužbi traži od suda da odmah nametne "privremene mjere" kako bi se zaštitile Rohindže od daljnjeg nasilja. Takva bi odluka bila pravno obvezujuća.
Mjanmarska čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Suu Kyi priznala je da je moguće da je vojska koristila nesrazmjernu silu, ali je rekla da je sukob "kompleksan i nije lako u njega proniknuti". Ipak, istaknula je da će se vojnicima suditi ako se utvrdi da su počinili ratne zločine.
Problemi u državi Rakhine, domu Rohindža, "stari su stoljećima", rekla je Suu Kyi a Gambija, koja je sudu tužila Mjanmar, ocrtala je "necjelovitu i zavaravajuću sliku činjeničnog stanja u državi Rakhine u Mjanmaru".
Više od 730.000 Rohindža pobjeglo je iz Mjanmara nakon što je vojska pokrenula akciju u državi zapadni Rakhine u kolovozu 2017.
Mjanmar, u kojem većinom žive budisti, smatra Rohindže ilegalnim imigrantima i niječe im državljanstvo. Većina protjeranih danas živi u napučenim izbjegličkim kampovima u Bangladešu.
Suu Kyi je na početku obraćanja sudu također istaknula da neki masovni progoni ljudi početkom ratova na Balkanu iz 90-tih nisu ocijenjeni kao genocid.
"Međunarodno pravosuđe oduprlo se pokušajima da se koristi ova pravna klasifikacija jer nije postojala specifična namjera da se uništi ciljana skupina u cjelini ili djelomično".
Proces pred ICJ-om vodi se protiv Mjanmara a ne protiv Aung San Suu Kyi jer taj sud ne može suditi pojedincima.
Ipak, u određenoj je mjeri njime i ona obuhvaćena, poglavito kao osoba koja je dobila Nobelovu nagradu za mir, ocjenjuje BBC.