POVRATAK U DEVEDESETE

Srbija je pred nezapamćenom krizom, Vučić najavio izvanredno obraćanje, energetski stručnjak: ‘Imamo još par mjeseci...‘

Washington je uveo sankcije Naftnoj industriji Srbije

Aleksandar Vučić; Sjedište NIS-a

 Afp
Washington je uveo sankcije Naftnoj industriji Srbije

Naftna industrija Srbije (NIS), koja je u većinskom ruskom vlasništvu, nije dobila novu odgodu sankcija Washingtona uvedenih ruskom energetskom sektoru, priopćila je u četvrtak ta kompanija nakon što je u ponoć po istočnom vremenu stupila na snagu odluka američkog ministarstva financija.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izvanredno će se danas obratiti javnosti, priopćila je Služba za suradnju s medijima predsjednika RS. Vučićev govor planiran je za 13 sati, javlja RTS.

Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog ministarstva financija u kolovozu je novim jednomjesečnim produženjem licence omogućio nastavak isporuke sirove nafte NIS-u do 29. rujna, a potom dodatno do 8. listopada.

Jadranski naftovod (Janaf), kojim se nafta transportira do rafinerije u Pančevu, glavnog opskrbljivača srbijanskog tržišta naftnim derivatima, objavio je jučer da je ishodio licencu kojom se do 15. listopada ove godine odobrava sudjelovanje u aktivnostima koje su uobičajene i nužne za transport nafte, a u cilju dovršetka svih aktivnosti poduzetih temeljem važećeg ugovora o transportu sirove nafte.

Sankcije SAD-a pogodile Srbiju! Računi blokirani, plaće upitne, prijete nestašice goriva i poskupljenja

Janaf, koji isporučuje između dva i tri milijuna tona nafte i ostvaruje oko 40 milijuna eura prihoda, s NIS-om je lani sklopio ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte do kraja iduće godine.

Primjena sankcija, uvedenih u siječnju, do sada je odgađana osam puta, a kompanija NIS priopćila je u četvrtak ujutro da "do sada nije produžena posebna licenca Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država, koja omogućava nesmetano operativno poslovanje".

Direktorica Ureda za maloprodaju kompanije NIS Bojana Radojević izjavila je da je Naftna industrija Srbije spremno dočekala američke sankcije koje su stupile na snagu jutros od šest sati, da je osigurano dovoljno zaliha naftnih derivata i sirove nafte i poručila da nema razloga za paniku niti da se stvaraju redovi na crpkama.

U priopćenju objavljenom na mrežnoj stranici NIS-a navodi se da kompanija nastoji prilagoditi svoje poslovanje novonastalim okolnostima.

"Prioriteti, kao i do sada, ostaju redovita opskrba domaćeg tržišta naftnim derivatima, kao i očuvanje socijalne stabilnosti zaposlenih. NIS je osigurao dovoljne zalihe nafte za preradu u ovom trenutku, dok su benzinske postaje uredno opskrbljene svim vrstama naftnih derivata", navodi se u priopćenju.

image
Oliver Bunic/Afp

Dodaje se da će, u slučaju prestanka funkcioniranja inozemnih platnih kartica (Mastercard, Visa), plaćanje na benzinskim postajama biti moguće domaćom "Dina" karticom, gotovinom, kao i metodom lokalnog platnog sustava "IPS pokaži". Korištenje i plaćanje loyalty kartice "Sa nama na putu", Agro i Taksi karticama bit će dostupno bez prekida.

Kompanija navodi da je u veleprodaji također osiguran nesmetani platni promet u dinarima i da "NIS sa svoje strane ostaje pouzdan partner i spreman ispuniti sve ugovorne obveze prema poslovnim partnerima, uključujući korporativne klijente i velike kupce", čije platne kartice funkcioniraju nesmetano.

"U suradnji s partnerima, Vladom Republike Srbije i dioničarima, NIS radi na prevladavanju ove situacije. NIS nastavlja suradnju i s Ministarstvom financija SAD-a na zahtjevu za uklanjanje sa SDN liste (Specially Designated Nationals) koji je kompanija inicijalno podnijela 14. ožujka, a dopunila 28. rujna. Delistiranje predstavlja dugotrajan i kompleksan proces", istaknuto je u priopćenju.

Sankcije Naftnoj industriji Srbije dio su kaznenog paketa sankcija Sjedinjenih Država protiv ruskog energetskog sektora, a NIS je pod lupom američkih sankcija od početka ove godine, jer više od 55 posto dionica u toj tvrtki zajedno drže ruski Gazprom Neft i Gazprom.

Ruski Gazprom Neft je u međuvremenu smanjio svoj vlasnički udio u NIS-u na 44 posto i tom je transakcijom formalno prestala osnova za sankcije tvrtkama iz energetskog sektora s većinskim ruskim kapitalom.

Nakon uvođenja sankcija vlasnička struktura je djelomično promijenjena tako što je ruski Gazprom Neft prenio svoj udio od oko pet posto na Gazprom, s obzirom na to da ta tvrtka koja se bavi plinom nije pod sankcijama.

Tom je transakcijom Gazprom Neft svoj vlasnički udio u NIS-u smanjio nastojeći izbjeći sankcije NIS-u u Srbiji.

Stručnjak za energetiku: NIS puni proračun, može doći do pada BDP-a i rasta inflacije

Srpski stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je za RTS da u sljedećih nekoliko meseci neće doći do poremećaja u opskrbi naftom na srpskom tržištu zbog postojećih rezervi, ali da NIS na duži rok neće moći poslovati pod sankcijama.

Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a Marković je rekao kako je očekivao uvođenje sankcija NIS-u. "Vidjet ćemo kako će se domaće banke postaviti prema NIS-u – hoće li primjena sankcija važiti samo za inozemna plaćanja ili za kompletan platni promet jer u tom slučaju kompanija neće moći funkcionirati", navodi Marković.

image

Željko Marković

Screenshot RTS

Ističe, međutim, da se u priopćenju NIS-a navodi kako će potrošači i dalje moći kupovati gorivo karticama, te da banke koje su partneri kompanije nastavljaju obavljati platni promet na srpskom tržištu.

Govoreći o rezervama derivata u Srbiji, Marković objašnjava da postoje zalihe koje osiguravaju nekoliko mjeseci redovne opskrbe i ne očekuje poremećaje na tržištu u tom razdoblju, kada se, kako kaže, nada da će doći do rješenja.

"Rafinerija je najviše pogođena, jer se tu odvija 80 posto proizvodnje, što predstavlja srž problema", ističe Marković.

Prema njegovim riječima, riječ je o geopolitičkoj igri između SAD-a i Rusije, u kojoj je Srbija kolateralna žrtva ili se, možda, radi i o poruci Beogradu zbog toga što nije uveo sankcije Moskvi.

Upozorava kako će, ukoliko se situacija sa NIS-om ne promijeni, Srbija izgubiti jednu od ključnih kompanija koja puni državni proračun, što bi dovelo do pada BDP-a i rasta inflacije. "To bi se moglo negativno odraziti na cjelokupnu ekonomiju", ističe Marković. (D. A.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2025 04:54