Dovedite NATO u Brčko! To je zaključak teksta koji je Hamza Karčić, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu objavio na mrežnim stranicama časopisa Foreign Policy.
Glavnim krivcem za sadašnju krizu u BiH definira Milorada Dodika, predstavnika Srba u Predsjedništvu BiH, koji nailazi na ozbiljne probleme podrške u Republici Srpskoj iako i dalje može bez većih problema provesti političke odluke osim onih koje traže kvalificiranu, dvotrećinsku većinu jer ga opozicija ne podržava.
Profesor Karačić, a iz njegovih rečenica se mogu pročitati stavovi bošnjačke politike - primjerice, govori samo o “bosanskim građanima” - tvrdi da je EUFOR, vojna misija EU u BiH koja je zamijenila međunarodne snage, prvo SFOR, zatim IFOR, “nedostatno sredstvo odvraćanja za ozbiljnu sigurnosnu prijetnju”.
I zato poziva administraciju američkog predsjednika Joea Bidena da bude lider u vraćanju NATO snaga u BiH među kojima bi morali biti i američki vojnici. Smatra da bi tri do pet tisuća vojnika bilo dostatno.
Smješteni bi bili u Sarajevu, koristili zračnu luku u Tuzli, a razmjestio bi ih i u Brčko. “Razmještaj NATO snaga u Brčko poslao bi jasan signal da secesija nije opcija”, piše profesor Karčić. Haris Silajdžić, bošnjački političar, 29. listopada je na N1 televiziji rekao da NATO i EU trebaju poslati trupe “u Brčko”.
Dvanaest dana prije Karčićevog teksta, u FP-u se oglasila i Majda Ruge, stručnjakinja iz Europskog vijeća za vanjske poslove (ECFR). Tekstom koji manje asocira na stavove bošnjačke politike, ali s istim temeljnim tezama: NATO u BiH. EUFOR nije dostatan. Oružani sukob je realna mogućnost. Slučajnost, teško za povjerovati. Prije koordinirana akcija utjecaja na američku politiku.
Ovaj put moram navesti da se gospođa Ruge donedavno potpisivala kao Majda Idrizbegović Ruge iako se u pravilu protivim takvim odrednicama, ali u ovom slučaju je važno za razumijevanje pozicije.
Gospođa Ruge uopće ne spominje pitanje izbornog zakona dok bi se za profesora Karčića “provedba [izbornih] reformi sada, usred egzistencijalne prijetnje zemlji, činilo kao veliki nesklad između prioriteta EU-a i krize koja traje”.
Kad je riječ o Brčkom, američki diplomat Clint Williamson, čelnik međunarodnog arbitražnog tribunala zaduženog za status distrikta Brčko, upozorio je kako dva entiteta i sve strukture vlasti u BiH moraju poštovati status i samostalnost tog dijela države te da prijetnje ratom moraju prestati, prenijela je Hina.
Status Brčkog, tumači Hina, nije riješen potpisivanjem Daytonskog sporazuma jer se strane-potpisnice 1995. nisu mogle o tome usuglasiti. Zbog toga je formiran Međunarodni arbitražni tribunal te uspostavljena pozicija međunarodnog supervizora za Brčko s praktično neograničenim ovlastima.
I predsjednik tribunala i supervizor od tada su bili američki diplomati, a konačnom arbitražnom odlukom iz 1999. te odlukom visokog predstavnika iz 2000. šire područje Brčkog definirano je kao distrikt odnosno jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom države BiH, nad kojom entiteti nemaju nikakve ovlasti.
Teritorij distrikta Brčko fizički presijeca Republiku Srpsku na dva dijela te stoga ima strateško značenje.
Williamson je poručio kako je nužno održati Brčko kao uspješan primjer poslijeratnog pomirenja i suživota dodavši kako se stanovnici distrikta ne trebaju bojati novog oružanog sukoba. Vlasti u Brčkom pozvao je da nastave donositi i povoditi mjere koje će osigurati potpunu provedbu konačne odluke Arbitražnog tribunala.
Dakle, američki diplomat ne vidi razloga da u Brčko dovede NATO snage.
Derek Chollet, posebni savjetnik američkog Državnog tajnika (u Washington ga vole zvati čovjekom za posebne zadatke predsjednika Joea Bidena, a bio je i u timu Richarda Holbrooka, arhitekta Daytona) koji je u ponedjeljak došao u BiH, u autorskom tekstu za Euractiv.com objavljenom u srijedu i napisanom nakon službenih susreta u Sarajevu - i Dodik je poslušno došao na sastanak u zgradu Predsjedništva - niti jednom riječju ne navodi mogući oružani sukob.
Govori o krhkosti fundamentalnih stupova koji podržavaju delikatni mir u BiH. Za ime države koristi isključivo pojam Bosna i Hercegovina ili kraticu BiH, niti jednom, za razliku od gospođe Ruge i profesora Karčića ne spominje “Bosna” ili “bosanski građani”.
“Rastužilo me kad su mi [mladi iz BiH] pričali kako je teško ovdje ostvariti promjenu jer se politički lideri fokusiraju na vlastito bogatstvo, a ne na budućnost svog naroda.” To je za američkog diplomata ključni problem u BiH. “Imperativ je za međunarodnu zajednicu da se uhvati u koštac s ozbiljnom prijetnjom koju korupcija predstavlja za BiH i širu regiju”, dodatno tumači Chollet. I poziva da se provedu reforme o kojima se sada raspravlja.
U BiH traje politička kriza, izazvao ju je Dodik zbog zakona o zabrani nijekanja genocida, ali oružani sukobi su vrlo, vrlo mala vjerojatnost.
Dodik krizu izaziva kako bi ostvario osobne interese i očuvao politički položaj. Stavovi kakve zastupaju gospođa Ruge i profesor Karčić daju vjetar u jedra Dodiku jer neprestano podgrijavaju tezu o oružanim sukobima i “egzistencijalnoj prijetnji” pa srpski član Predsjedništva BiH lakše može mobilizirati srpsko biračko tijelo. Dok pregovori o reformi izbornog zakona i ograničenih ustavnih promjena kao da više nisu na dnevnom redu. Iako je zakon potrebno donijeti do kraja godine. Ako se ne donese, izbori bi se održali po starom zakonu te vjerojatno izazvali bojkot većeg dijela hrvatskog izbornog tijela. Koje bi onda bošnjačka politika mogla deklarirati kao nove rušitelje BiH jer ne sudjeluju na izborima. Iako se potvrdilo da im Bošnjaci biraju predstavnike.
Ako je to plan, a ne bih htio da bude, budući da sam ga shvatio ja vjerojatno su ga shvatili i u EU, SAD-u …