Sat sudnjeg dana opet pomaknut, nikad nije bio bliže ponoći

Neprofitna organizacija Bilten atomskih znanstvenika (Bulletin of the Atomic Scientists) objavila je u utorak da je kazaljka Sata sudnjeg dana pomaknuta na 85 sekundi do ponoći. To je najopasnija točka u kojoj se čovječanstvo ikada našlo od 1947. godine, kada je ovaj simbol utemeljen. Odluka o pomicanju kazaljke odražava duboku zabrinutost znanstvene zajednice zbog izostanka napretka u suzbijanju egzistencijalnih prijetnji koje ugrožavaju opstanak planeta i civilizacije.

Ponoć u ovom kontekstu predstavlja trenutak u kojem će ljudsko djelovanje učiniti Zemlju nenastanjivom. Nakon što je kazaljka tijekom 2023. i 2024. godine stajala na 90 sekundi do ponoći, znanstvenici su se ove godine odlučili na dodatno pomicanje zbog eskalacije globalnih rizika. Kao ključni razlozi navode se nedovoljan napredak u regulaciji nuklearnog naoružanja, produbljivanje klimatske krize, biološke ugroze te nekontrolirani razvoj disruptivnih tehnologija, među kojima prednjači umjetna inteligencija. Poseban naglasak stavljen je na sustavno širenje dezinformacija i teorija zavjere koje narušavaju sposobnost zajedničkog odgovora na krize.

Niz rizika

"Čovječanstvo nije postiglo dovoljan napredak u rješavanju rizika koji nas sve ugrožavaju", izjavila je predsjednica organizacije Alexandra Bell obrazlažući ovogodišnju odluku. Prema njezinim riječima, Sat sudnjeg dana služi kao sredstvo za komuniciranje opasnosti od tehnologija koje je čovjek sam stvorio. Naglasila je da rizici od nuklearnog oružja i klimatskih promjena kontinuirano rastu te upozorila da svijetu ponestaje vremena za djelovanje.

Dr. Daniel Holz, predsjednik Odbora za znanost i sigurnost i profesor na Sveučilištu u Chicagu, upozorio je da su vodeće svjetske sile, umjesto suradnje, odabrale put agresije i nacionalizma. Istaknuo je da su se sukobi u 2025. godini intenzivirali, što uključuje i vojne operacije država koje posjeduju nuklearno naoružanje. Posebno zabrinjava činjenica da 4. veljače istječe posljednji preostali sporazum o kontroli nuklearnog arsenala između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. To bi moglo otvoriti vrata nekontroliranoj utrci u naoružanju, prvi put u više od pola stoljeća.

Holz je dodatno ukazao na opasnosti u području znanosti o životu, izdvojivši razvoj sintetičkog života kao ozbiljnu prijetnju za koju međunarodna zajednica nema usklađen plan obrane. Upozorio je i da nagli uzlet alata umjetne inteligencije, bez adekvatne regulacije, dodatno potiče dezinformiranje javnosti. To izravno otežava napore za rješavanje svih ostalih globalnih prijetnji i produbljuje nadolazeće katastrofe.

Einstein osnivač

Organizaciju su 1945. godine utemeljili znanstvenici koji su radili na projektu Manhattan. Njihov Odbor pokrovitelja, koji je 1948. osnovao Albert Einstein pod vodstvom J. Roberta Oppenheimera, danas uključuje osam dobitnika Nobelove nagrade. Iako je prvotni fokus bio isključivo na nuklearnoj prijetnji, od 2007. godine u procjene se uvrštava i klimatska kriza. Unatoč kritikama pojedinih stručnjaka, poput dr. Michaela Manna koji sat naziva nesavršenom metaforom, prevladava stav da je on nužan podsjetnik na krhkost ljudskog postojanja.

Povijesno gledano, kazaljka se može pomicati i unatrag. Sat je od ponoći bio najdalje 1991. godine, čak 17 minuta, nakon potpisivanja sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja između SAD-a i Sovjetskog Saveza. Bivša predsjednica organizacije Rachel Bronson naglasila je da ponoć simbolizira katastrofu poput nuklearnog rata ili nepopravljivih klimatskih promjena, no vjeruje da se rizici mogu umanjiti ozbiljnim globalnim angažmanom.

Kao ključni korak u borbi protiv ovih prijetnji navodi se jačanje javne svijesti i povjerenja u činjenice. Maria Ressa, suosnivačica portala Rappler, istaknula je da bez provjerenih informacija nema istine ni povjerenja, što onemogućuje demokratske procese i kolektivno djelovanje. Znanstvenici također pozivaju pojedince na promjene u svakodnevnom životu, od štednje energije i smanjenja otpada do poticanja dijaloga s okolinom, kako bi se suzbile dezinformacije i potaknulo državne vođe na hitnu reakciju.