Saudijsku Arabiju sustići će božja osveta, poručio je jučer iranski vrhovni vjerski vođa ajatolah Ali Hamnei nakon što je Rijad u subotu smaknuo Nimra Baqra al-Nimra, vodećeg šijitskog vjerskog vođu u konzervativnoj sunitskoj Saudijskoj Arabiji, zajedno s još 46 osoba, većinom osuđenih za veze s Al-Qa’idom.
Ljudska osveta - ona stotina gnjevnih iranskih prosvjednika - sustigla je već saudijsku ambasadu u Teheranu, koja je zapaljena i demolirana. Zbog egzekucije poznatog propovjednika, koji je otvoreno kritizirao saudijsku vlast, na ulicu se nije izašlo samo u Iranu nego i u Pakistanu, Bahreinu, pred saudijskim veleposlanstvom u Londonu, u Jemenu, pa čak i u Nimrovu gradu Al-Avamiji na istoku Saudijske Arabije, području bogatom naftom na kojem živi dva milijuna pripadnika šijitske manjine.
‘Ima li razlike?’
Uz poruku o božjem bijesu ajatolaha Hamneija objavljena je i fotomontaža na kojoj uz egzekutora ekstremističke skupine Islamska država stoji saudijski krvnik. “Ima li razlike?”, stoji uz fotografiju jer su saudijske vlasti navele kako su smaknuti odrubljivanjem glave i streljanjem. Rijad je odgovorio da je Iran posljednja zemlja koja bi druge trebala optuživati za podržavanje terorizma te da vode po broju egzekucija. Ove dvije zemlje ključni su regionalni centri moći koji se bore za dominaciju, među ostalim i putem posredničkog ratovanja u Siriji.
SAD izrazile su zabrinutost, a u priopćenju State Departmenta navodi se kako “egzekucija stvara opasnost od rasplamsavanja regionalnih tenzija u trenutku kada je nužno da se one smire”.
Rušenje kuće Saud
Bivši irački premijer Nuri al-Maliki poručio je da će al-Nimrova smrt srušiti vladarsku kraljevsku kuću Saud, a libanonski šijitski Hezbolah objavio da je taj “zločin crna mrlja” te da je SAD odgovoran jer izravno štiti Rijad. “Bijes šijita diljem svijeta mogao bi zakomplicirati pokušaj diplomacije SAD-a da dogovori mir u regiji”, izjavio je stručnjak s Oxforda Toby Matthiesen. - On je poznata ličnost u šijitskoj svjetskoj zajednici i po mnogima je mogućnost njegove likvidacije crvena crta koju Rijad ne bi smio prijeći. Ovo će zakoplicirati niz žarišta, od Sirije do Jemena - izjavio je Matthiesen.
Šejh Nimr Baqr al-Nimr platio je glavom svoj angažman protiv ugnjetača bez obzira na njihovu konfesiju, daleko više nego svoju poziciju šejha manjinskih šijita u državi u kojoj je na sve klimavijoj vlasti vehabijska dinastija ibn-Saud.
Nimra Baqra al-Nimra
Kao fakih bio je umjeren, pobornik izborne demokracije u islamu, zauzimao se za “načela pravde i slobode” i u tom pogledu smatrao USA prirodnim saveznikom šijita. U doba saudijske intervencije u Bahreinu na strani sunitske dinastije zahtijevao je puštanje na slobodu svih “zatočenika zbog savjesti”, bili suniti ili šijiti, svejedno.
Činjenica da je alavit Bašar el-Asad eksponent Irana u Siriji nije ga učinila njegovim pristašom: u više navrata je rekao da je Asad ugnjetač za čija nedjela nisu odgovorni šijiti.Saudijski sud osudio ga je na smrt kao “ustanika”.
Suština vjerskog trvenja sunita i šijita
Smaknuće šejha Nimra al-Nimra samo je naizgled rezultat interkonfesionalnih trvenja između šijita i sunita. I kada su ta trvenja izbila, doslovce od stoljeća sedmoga, u pitanju je bila vlast a ne način kako se moli.
Poslije smrti Alije, četvrtog kalifa i Muhammedova zeta, bilo je pitanje hoće li prevladati njegovi pristaše, šijja Alí (Alijina stranka), kojima je on bio prvi imam, ili peti kalif Muavija, koji je poslao premoćne snage i kod Kerbale 10. muharema 61. po Hidžri (10. listopada 680. po Kristu) masakrirao Poslanikova unuka Huseina i Alijine sljedbenike. Sunna je šijju pobijedila ali nije iskorijenila, šijja to ogorčeno pamti.
Šijiti su pretežna većina u umjetno ocrtanom Iraku, koncentrirani od Kerbale i Baghdada do iranske granice i u Iranu. Kao manjina vladali su u Jemenu, njihovoj alavitskoj varijanti pripada dinastija Asad u Siriji.
Suniti mahom smatraju šijite varijantom islama, ali ih salafitski vahabiti (vehabije) smatraju hereticima, ćafirima - a u Saudijskoj Arabiji na vlasti je dinastija koju je ideološki osnažio baš ibn Wahab.
Sukobu sunita i šijita, a još izrazitije Saudijaca i Iranaca, konfesionalno je samo ruho, a suština je - i u doba bitke kod Kerbale i sada na potezu od Sirije do Afganistana - u borbi za (pre)vlast te u odnosu snaga i labavih savezništava koji definiraju stanje u toj permanentnoj vjekovnoj borbi.
(Inoslav Bešker)
Konkurenti na globalnom tržištu nafte
U novorasplamsalom sukobu Saudijske Arabije i Irana povrh duhovnih, vjerskih elemenata mnogo je i onih prizemnijih, materijalnih. Jedan od njih svakako je vezan za konkurenciju dviju država na globalnom tržištu nafte, gdje je tijekom zadnjih desetak godina unatoč ogromnim rezervama Iran pod sankcijama Zapada gubio svoj utjecaj. Iako je i tijekom tog perioda Iran vjerojatno dio svoje proizvodnje uspijevao plasirati na tržište, tamošnja naftna industrija ponajviše je patila zbog nedostupnosti zapadne tehnologije i znanja, što je rezultiralo golemim padom proizvodnje. Sada, kad su sankcije ukinute, a zemlja se vraća na međunarodno tržište, razumljivo je da Saudijska Arabija u tome vidi prijetnju svojoj poziciji.
Prema procjenama analitičara, već u roku od godinu dana Iran može svoju proizvodnju povećati za milijun barela dnevno, što će dodatno zagušiti ionako prezasićeno svjetsko tržište. U srednjem roku, pak, Iran bi mogao privući interes zapadnih investitora, a daljnji rast tamošnje proizvodnje ozbiljno promijeniti odnose moći unutar Organizacije država izvoznika nafte (OPEC), čak i do te mjere da Iran u budućnosti postane tzv. swing proizvođač, država koja unutar kartela ima snage, mogućnosti i resurse da smanjenjem i povećanjem proizvodnje regulira globalnu cijenu nafte. To je status koji danas drži Saudijska Arabija, iz njega crpi svoju stratešku važnost pa je logično da ga pokušava zaštititi ne birajući sredstva.
(Marko Biočina)
Saudijska Arabija prekinula odnose s Iranom
Saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Džubeir objavio je u nedjelju prekid diplomatskih odnosa Saudijske Arabije s Iranom, nakon napada na veleposlanstvo u Teheranu i oštre iranske reakcije na pogubljenje jednog šijistkog saudijskog vjerskog vođe.
"Saudijska Arabija je odlučila prekinuti diplomatske odnose s Iranom i zahtijeva odlazak u roku od 48 sati članova iranskog diplomatskog predstavništva", rekao je na konferenciji za novinare u Rijadu.
On je osudio "negativna i agresivna uplitanja Irana u arapske poslove koja često izazivaju štete i uništenja", ustvrdivši da je napad na veleposlanstvo u Teheranu u skladu s onim što je okarakterizirao prijašnjim iranskim napadima na strana veleposlanstva i iranskom politikom destabilizacije regije stvaranjem "terorističkih ćelija" u Saudijskoj Arabiji.
Napadi na veleposlanstvo Saudijske Arabije u Teheranu i na saudijski konzulat u Mašhadu su jasna kršenja svih međunarodnih konvencija, rekao je i optužio iranske vlasti da nisu ništa učinile da ih spriječe.
(H)