Schengensko područje jedno je od najvažnijih postignuća naše Europske unije. Malo tko je očekivao toliki uspjeh

U lipnju se obilježava 40. obljetnica uspostave schengenskog područja, koje omogućuje otvorene unutarnje granice u većem dijelu Europe. Riječ je o jednom od najvažnijih i najvidljivijih postignuća naše Europske unije. Schengensko područje konkretno utječe na živote više od 450 milijuna Europljana tako što potiče turizam, omogućuje da roba bude jeftinija i pruža prilike za rad i studiranje.

Međutim, schengensko područje prisutno je u našim životima i na indirektan način. Uspostavom schengenskog područja prije 40 godina nastupilo je novo doba otvorenosti u Europi, korjenita promjena u odnosu na povijest zatvorenih granica, koje su dugo bile tipične za Europu. Schengensko područje bilo je vizija bolje budućnosti.

Zapravo je tek neznatan broj potpisnica Schengenskog sporazuma iz 1985. očekivao toliki uspjeh. Najvjerojatnije se nitko nije ni usudio pomisliti da će doživjeti otvorenu cestu od Atlantskog oceana do Crnog mora.

Nema tajne iza uspjeha schengenskog područja. Ključ uspjeha su neumorni rad i poboljšanja. Funkcioniranje schengenskog područja i njegovo proširenje ne bi bili mogući bez uspostave dobro osmišljenog potpornog sustava koji obuhvaća čvrstu policijsku suradnju, osposobljavanje službenika za izvršavanje zakonodavstva iz različitih zemalja te zajedničku odgovornost graničnih tijela u pogledu zaštite granica.

Da bi se zaštitilo dosadašnje postignuće idućih 40, a i više godina, schengensko područje trebat će stalno obnavljati. Ni u tome nam neće pomoći čarolija, nego trebamo istodobno doraditi tri važna aspekta.

Prvo, moramo bolje zaštititi vanjske granice. Uvodimo jedan od najmodernijih IT sustava za upravljanje vanjskim granicama. Ulažemo i u veću fizičku i digitalnu infrastrukturu, posebno na osjetljivim dijelovima granica na kojima su neprijateljske susjedne zemlje pokušale migracije koristiti kao oružje. Osim toga, znatno povećavamo resurse Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) kako bismo zemljama EU-a pružili operativnu pomoć u upravljanju državnim granicama.

Drugo, moramo riješiti probleme sustava EU-a za upravljanje migracijama. To znači da moramo dovesti u red našu europsku kuću: države članice EU-a prošle su godine postigle dogovor o novom paktu o migracijama i azilu, koji je Komisija ove godine dopunila novim paketom izmjena radi uspješnijeg vraćanja osoba bez zakonskog prava boravka u EU-u. Te su reforme usko povezane s intenzivnijom suradnjom s trećim zemljama u pogledu svih aspekata migracija, a posebno u vezi s ponovnim prihvatom njihovih državljana. Sve te mjere, kad se počnu provoditi 2026., dovest će do znatnih promjena.

Treće, schengensko područje štitimo tako što našim tijelima za izvršavanje zakonodavstva stavljamo na raspolaganje alate za otklanjanje prijetnji. Moramo uložiti dodatni trud kako bismo se obranili od novih vrsta sigurnosnih prijetnji, prijetnji koje ne znaju za granice. U tu svrhu moramo operativno unaprijediti Europol kako bi mogao bolje podupirati nacionalna tijela i surađivati s međunarodnim partnerima. Osim toga, moramo tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućiti bolji pristup podacima kako istražitelji ne bi imali vezane ruke, odnosno bolji pristup i razmjenu informacija koje bi mogle poslužiti za sprečavanje kaznenih djela.

Prije 40 godina uspostava schengenskog područja bila je tek vizija. Danas je ono i te kako stvarno postignuće koje moramo slaviti, zaštititi i unapređivati.