Njemački kancelar Olaf Scholz i predstavnici saveznih pokrajina dogovorili su se u utorak oko mjera koje bi trebale pridonijeti smanjenju broja izbjeglica u Njemačkoj, ali je oporba odbacila ove mjere kao nedostatne.
"Ovime je željeni nadstranački pakt o smanjenju broja izbjeglica uništen", rekao je Friedrich Merz, predvodnik demokršćanske oporbe u Bundestagu (Kršćansko-demokratska unija CDU).
Paket mjera koje su noćas dogovorili njemački kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) i predstavnici saveznih pokrajina nedostatnim je okarakterizirao i premijer najmnogoljudnije njemačke savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija, Hendrik Wüst.
Scholz i predstavnici saveznih pokrajina donijeli su plan koji bi trebao trajno smanjiti broj izbjeglica koje dolaze u Njemačku i čiji broj bi ove godine mogao dosegnuti vrijednosti iz godine izbjegličkog vala 2015.
Među mjere koje bi trebale doprinijeti ovom cilju u prvom redu spada smanjenje socijalnih povlastica za podnositelje zahtjeva za azilom i uvođenje tzv. kartice za hranu, robu i potrepštine. Socijalna pomoć u punoj visini bila bi isplaćivana tek nakon 36 mjeseci, a ne nakon 18 mjeseci boravka kao dosad. Za one izbjeglice koje se hrane u državnim ustanovama smanjio bi se isplaćeni novčani iznos.
Smanjivanje ‘socijalne države‘
Planira se i uvođenje kartice za robu, hranu i potrepštine, što bi smanjilo gotovinsku isplatu. Time bi se trebala smanjiti atraktivnost Njemačke kao najatraktivnije zemlje za izbjeglice, jer bi se time izbjegla mogućnost slanja novca u zemlje porijekla, što je u pravilu dosad bio slučaj.
Podnositelji zahtjeva za azilom u budućnosti bi lakše mogli biti upućeni na radne mjere unutar svojih mjesta stanovanja poput čišćenja parkova.
"Ovime bi bila smanjena privlačnost Njemačke kao socijalne države", rekao je ministar financija Christian Lindner (Liberalno-demokratska stranka FDP), koji se dosad zalagao za drastično ukidanje socijalnih povlastica što se smatra glavnim razlogom zašto izbjeglice, unatoč činjenici da su u Europsku uniju ušle u nekoj drugoj zemlji, velikom većinom inzistiraju na podnošenju zahtjeva za azilom u Njemačkoj.
Nadalje se predviđa ubrzanje obrade zahtjeva za azilom na najdulje tri mjeseca kod onih podnositelja koji dolaze iz zemalja s niskom stopom priznavanja zahtjeva. Kod zahtjeva podnositelja iz ostalih zemalja obrada bi trajala najdulje šest mjeseci.
Vlada se također obvezala da će provjeriti mogućnost obrade zahtjeva za azilom izvan granica Europske unije. Također bi se trebalo težiti pojačanoj suradnji sa zemljama porijekla koje odbijaju primiti svoje državljane kojima je u Njemačkoj odbijen zahtjev za azilom.
"Ova nastojanja moraju biti intenzivirana na najvišoj političkoj razini", stoji u zaključcima sastanka vlade i saveznih pokrajina.
Njemačka će isto tako, u cilju smanjenja nereguliranih migracija, produljiti granične kontrole prema Poljskoj, Češkoj i Švicarskoj, koje su uvedene nedavno. Kontrole na granici prema Austriji provode se još od 2015.
‘Povijesni dogovor‘ ili nedostatne mjere?
Vlada i savezne pokrajine dogovorile su i novi model financiranja izbjeglica pri čemu je vlada pristala saveznim pokrajinama, koje su nadležne za zbrinjavanje izbjeglica, isplaćivati paušal od 7500 eura godišnje po izbjeglici, dok ostatak troškova od prosječno 20.000 eura snose same savezne pokrajine.
Njemački kancelar Scholz je nakon objavljivanja rezultata sastanka rekao kako se radi o "povijesnom dogovoru" koji će mnogo toga promijeniti.
No glavni tajnik CDU-a, koji uvjerljivo vodi u ispitivanjima javnog mnijenja, Carsten Linnemann, smatra da ovaj dogovor nije dostatan za smanjenje broja izbjeglica.
"Ovaj dokument ne sadrži ni jasno opredjeljenje za bolju kontrolu granica, niti ukidanje mjera poput spajanja obitelji, što drastično doprinosi povećanju useljavanja", rekao je Linnemann.
CDU smatra da ovaj dogovor neće zadovoljiti građane, za koje su izbjeglice najveća politička tema te da on neće smanjiti broj onih koji su spremni glasati za desno-populističku Alternativu za Njemačku (AfD), koja se protiv svakom obliku useljavanja.
AfD, kojeg u međuvremenu podržava gotovo četvrtina birača, smatra da najnoviji dogovor vlade i saveznih zemalja predstavlja novo opterećenje poreznih obveznika na račun "azilnog kaosa".
"Ovdje ne može biti riječi o ozbiljnoj volji da se okonča neregulirana migracija", stoji u priopćenju predsjednika AfD-a, Alice Weidel i Tine Chrupalle.