Bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) sklona je prihvatiti izmjene izbornog zakona BiH koje bi bile bliske zahtjevima HDZ BiH, no to oklijeva učiniti bez pristanka Željka Komšića, koji to odbija, posljednje su informacije nakon dolaska u Sarajevo posebnog izaslanika State Departmenta Matthewa Palmera.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović potvrdio je lokalnim medijima kako se u Sarajevu sastao s Palmerom koji je o promjenama izbornog zakona razgovarao i s drugim stranačkim čelnicima.
Pojasnio je kako Palmer nije donio nikakav novi prijedlog te kako on očekuje da problem u izravnom dijalogu riješe čelnici SDA i HDZ BiH, no Izetbegović ne vjeruje da je to moguće jer smatra da se s rješenjima moraju suglasiti i sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Komšić, kao i lideri drugih građanskih i ljevičarskih stranaka iz Federacije BiH.
"Ja s Komšićem imam dogovor da ćemo zajedno ići u ovu priču i da ćemo zajedno zastupati stajališta. Pokušat ću uvjeriti Komšića da je bolje ići na direktni model (izbora članova Predsjedništva BiH)", kazao je Izetbegović u intervjuu za TV Federacije BiH (FTV).
Čelnik SDA je pojasnio kako misli da bi trebalo prihvatiti model kojega je prije sedam godina nudio tadašnji povjerenik EU za proširenje Štefan Fuele. Po tom bi modelu Federacija BiH ostala jedna izborna jedinica, no dva člana Predsjedništva BiH birala bi se uz klauzulu po kojoj mandate osvaja jedan kandidat koji je dobio najveći ukupni broj glasova te onaj koji je dobio najviše glasova u županijama u kojima prvi kandidat nije bio prvoplasirani. Pretpostavka je kako bi to u stvarnosti značilo da županije s hrvatskom odnosno bošnjačkom većinom odlučuju tko će biti hrvatski odnosno bošnjački član Predsjedništva, a pritom bi se izbjeglo uvođenje dvije ad hoc izborne jedinice, na čemu opet inzistira HDZ BiH.
No Željko Komšić Izetbegoviću je odmah odgovorio kako na njegovu suglasnost za ovaj model ne može računati unatoč činjenici da ga Izetbegović već godinama uvjerava kako bi to trebalo prihvatiti.
Pojasnio je kako bi u slučaju usvajanja takvog modela odmah poslao tužbu Europskom sudu za ljudska prava jer smatra da ovakvo rješenje uvodi novu diskriminaciju građana BiH u izbornom procesu odnosno legalizira nejednaku vrijednost glasa.
Komentirajući raniju izjavu Palmera kako bi jedno od rješenja za problem izbora članova Predsjedništva BiH moglo biti uklanjanje etničkih prefiksa i Komšić i Izetbegović su ocijenili kako to nije realno.
Za Komšića ovakav prijedlog znači kako Palmer zapravo u novi krug pregovora ulazi s ciljem da se pronađe rješenje kojim bi "svi bili podjednako nezadovoljni", dok je Izetbegovićevo stajalište kako je za to potrebna suglasnost svih do koje je teško doći.
"Mislim da će biti suglasnosti ako svi nađu interes u tome. Ako se HDZ-u ponudi model poput 'Travanjskog paketa' a ako ljevičarske stranke dobiju zauzvrat svođenje funkcije domova naroda na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Tada bi se napravio balans, ali bez toga mislim da nema šanse da takva ideja prođe", kazao je čelnik SDA.
Za srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika sada nije prihvatljivo ništa od onoga što nudi Palmer, a posebice ne ukidanje etničkih prefiksa, iako je Dodik u ranijim fazama pregovora izravno nudio da se barem u Republici Srpskoj problem izbora članova državnog vrha riješi tako što će se iz ustava brisati odrednica po kojoj se iz tog entiteta uvijek bira Srbin.
"U Predsjedništvo BiH biraju se Srbin, Hrvat i Bošnjak i to će se i dogoditi valjalo njima ili ne valjalo ili će ostati ovakav izborni zakon koji će opet dovesti do drugih problema u BiH jer je hrvatski narod potpuno majoriziran", kazao je Dodik komentirajući Palmerovu posredničku misiju.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović je u ime svoj stranke također odlučno odbacio zamisao o ukidanju etničkih prefiksa kod izbora članova državnog vrha ističući kako je tu u pitanju osiguranje jednakopravnosti tri naroda.
"To je 'minimum' određen ustavom i Daytonskim sporazumom", kazao je Čović u četvrtak prije razgovora s Palmerom, a nakon susreta s posebnim američkim izaslanikom na Twitteru je dodatno naveo kako su "nediskriminacija i legitimno predstavljanje presudni, a prava i jednakost konstitutivnih naroda moraju se u potpunosti poštivati".
Cijeli pregovarački proces, zaključio je Čović, bit će završen u skladu s načelima sporazuma kojega su prošle godine potpisali on i Izetbegović kada su dogovorili nova izborna pravila za Mostar.