“Kriza u pojasu Gaze potaknula je nasilje niza aktera diljem svijeta. Prerano je još reći, ali vjerojatno će taj sukob imati generacijski utjecaj na terorizam. I Al-Qaeda i ISIS, inspirirani Hamasom, usmjerili su pristaše da izvode napade protiv izraelskih i američkih interesa”, rekla je u ponedjeljak na saslušanju pred senatskim odborom za obavještajna pitanja Avril Haines, direktorica američke Nacionalne obavještajne službe (DNI). Saslušanje se redovito obavlja kad ured DNI objavi godišnju procjenu prijetnje.
Indikativno je da The Wall Street Journal dan kasnije, u utorak, objavi tekst (jutarnji ga je prenio) u kojem se govori da europske nadležne službe “tvrde da prijetnja terorističkog napada ne samo da je na najvišoj točki od 2015. godine, već ovoga puta pristiže i iz novih izvora koje je osjetno teže predvidjeti i presresti”. WSJ tako piše da su u ponedjeljak “talijanske vlasti priopćile da su uhitile trojicu Palestinaca za koje se sumnja da su pripadnici Brigade mučenika Al-Aqse koju su SAD i Europska unija označile terorističkom skupinom. Trojica su se pripremala za napad na civilne i vojne ciljeve u Europi".
Christopher Wray, direktor FBI, na saslušanju je izrazio zabrinutost zbog "terorističkih implikacija potencijalnog ciljanja ranjivih točaka na granici", ističući rastuće prijetnje od strane Amerikanaca inspiriranih islamističkim skupinama i drugim stranim militantima od Hamasovog napada na Izrael 7. listopada. “Prijetnja je prešla na potpuno novu razinu”, rekao je Wray, što je u skladu s podatcima koje je ze Europu objavio WSJ.
Malo novoga, ali važni su zaključci
Saslušanje nije donijelo informacije koje nisu poznate, a tako ni objavljena Godišnja procjena prijetnji, ali uvijek je dobro pogledati kako američka obavještajna zajednica definira svijet u kojem živimo jer se iz toga mogu izvući interesantni poučci na više razina, vojnoj, političkoj, ekonomskoj. Dokument u zaključku navodi da se SAD “suočava sa sve krhkijim globalnim poretkom napetim ubrzanim strateškim nadmetanjem velikih sila, intenzivnijim i nepredvidljivijim transnacionalnim izazovima i višestrukim regionalnim sukobima s dalekosežnim implikacijama. Ambiciozna, ali tjeskobna Kina, Rusija u konfrontaciji, neke regionalne sile, poput Irana, i sposobniji nedržavni akteri dovode u pitanje dugogodišnja pravila međunarodnog sustava, kao i primat SAD-a u tom sustavu”.
Senatski odbor je više interesa pokazao prema krizu u pojasu Gaze nego ruskoj agresiji na Ukrajinu što su Haines i William Burns, direktor CIA, očekivali. Upravo je on, koji aktivno radi na prekidu vatre na Bliskom istoku, u odgovoru potvrdio da su “djeca koja gladuju” stvarnost u toj sukobu.
“Pothranjeni su jer humanitarna pomoć ne može doći do njih. Vrlo je teško učinkovito distribuirati humanitarnu pomoć ako nemate prekid vatre”, rekao je Burns. Direktor je nastavio u tom tonu rekavši da, iako administracija razumije "izraelsku potrebu" da odgovori na brutalni napad koji je pretrpio 7. listopada, "mislim da svi također moramo biti svjesni golemog danaka koji je ovo uzelo kad je riječ o nedužnim civilima u Gazi."
Direktorica Haines je upozorila da Putinovi strateški ciljevi ostaju nepromijenjeni. “On i dalje vidi proširenje NATO-a i zapadnu potporu Ukrajini jačanjem svog dugotrajnog uvjerenja da Sjedinjene Države i Europa nastoje ograničiti rusku moć i potkopati ga”.
Burns je otišao u detalje navodeći da se “Ukrajina, uz stalnu opskrbu vojnom opremom koju osigurava SAD, može održati na prvoj liniji tijekom 2024. i u 2025. godinu". Prekid pomoći “bila bi golema i povijesna pogreška Sjedinjenih Država”, doslovce je zavapio Burns, ali ne stječe se dojam da je i uspio djelovati na senatore, posebice one republikanske, da se pokrenu i sruše blokadu paketa pomoći Ukrajini (pomoć Izraelu ide drugim kanalima). Direktor CIA je pokušao djelovati i strategijski, upozorio je da bi neuspjeh u pružanju pomoći u obrani Ukrajine "potaknuo ambicije kineskog vodstva" da poduzme agresivne poteze prema Tajvanu (republikanci koji se protive slanju pomoći Ukrajini smatraju da SAD mora većinu svojih kapaciteta usmjeriti na obuzdavanje NR Kine). Jer, ispričao je, “obavještajne procjene govore da je [kineski vođa] Xi Jinping bio otriježnjen, znate, onim što se dogodilo... Nije očekivao da će se Ukrajina oduprijeti hrabrošću i upornošću koju su Ukrajinci pokazali".
Direktorica Haines je, govoreći o NR Kini, istaknula da “naglasak predsjednika Xija na kontroli i središnjem nadzoru vjerojatno neće riješiti izazove koje postavlja kineska gospodarska i endemska korupcija, demografski pad i strukturna ograničenja ekonomije”. Zabrinuta je da će tijekom godine “napetost između ovih izazova i kineskih težnji za većom geopolitičkom moći vjerojatno postati još očitija” što otvara prostor novim trenjima u odnosima.
Godišnja procjena prijetnji spominje i Balkan. Očekuje se “povećani rizik međuetničkog nasilja, ali lokaliziran” jer će nacionalistički lideri “pogoršati napetosti da ostvare političku prednost, a vanjski će akteri pojačavati i iskorištavati etničke razlike kako bi povećali ili zaštitili svoj regionalni utjecaj ili osujetili veću integraciju Balkana u EU ili euroatlantske institucije”.
Izrijekom se spominje Milorad Dodik koji radi na odcjepljenju Republike Srpske što bi moglo “potaknuti čelnike bošnjačkog (bosansko-muslimanskog) stanovništva da osnaže vlastite kapacitete zaštitu interesa i možda dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadvladati mirovne snage”. Gabriel Escobar, posebni američki izaslanik za Zapadni Balkan, u je ponedjeljak stigao u Bruxelles gdje je Europska komisija objavila da preporučuje otvaranje pregovora o članstvu s BiH. I to je u kontekstu ove procjene jer se SAD i EU nadaju da će tako ublažiti nacionalističke tenzije u BiH.