Opći je zaključak, i ruski i europski, da je posjet Josepa Borrella, prvog bruxelleskog diplomata, Moskvi u jeku žestokog Putinova obračuna s antirežimskim prosvjedima i oporbenim čelnikom Aleksejem Navaljnim, kojeg je strpao u zatvor, bio potpun promašaj, pa i fijasko, te da se dužnosnik EU s puta vraća dobrano iscipelaren od domaćina, Putinova šefa diplomacije Sergeja Lavrova.
Moskovski Komersant navodi u svom komentaru kako se Lavrov u razgovoru s Borrellom držao duha jedne svoje primjedbe koju je, navodno, svojedobno izgovorio u razgovoru s nekadašnjim britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Milibandom - "Who are you to fuc**** lecture me?" (Tko si ti da mi držiš je**** predike?), a i ruski oporbeni političar Vladimir Milov je Borrellov posjet opisao "katastrofalno slabim" te naveo da je Lavrovu poslužio tek kao dekoracija da mu "očita lekciju".
Protjerivanje diplomata
Naime, Borrell je tražio u ime EU da se Navaljnog oslobodi te osudio brutalnost policije prema prosvjednicima, a Lavrovljev odgovor bruxelleskom činovniku nije bio ništa blaži nego ophođenje OMON-a s pristašama Navaljnog na ulicama ruskih gradova, dajući do znanja da Rusija ne želi da to uopće bude predmet razgovora s Bruxellesom. Čak štoviše, usred ručka s Lavrovom Rusi su potjerali trojicu diplomata iz zemalja EU - Nijemca, Poljaka i Šveđanina, optužujući ih da su sudjelovali u nedavnim protuputinovskim prosvjedima.
Time su poslali još jednu nedvosmislenu poruku Bruxellesu što misle o njihovoj "brizi" za Navaljnog te da će Kremlj sa svojim neposlušnim građanima postupati kako mu se prohtije, bez obzira na europska upozorenja da je progon Navaljnog politički motiviran. Odnosno, Moskva je ta koja određuje što su to ljudska prava u Rusiji. Kremlj je odmah optužio EU da je postavljanje pitanja o Navaljnom miješanje u njihove unutarnje stvari, pa je čak pred njim, nakon završetka razgovora, bez krzmanja prozvao EU da je "nepouzdani partner" te da se u ovom slučaju ponaša "arogantno i neprimjereno kulturnoj Europi". Lavrov je dao do znanja da Navaljni nije i neće biti tema razgovora na koju vlast pristaje, a da bi to potvrdio, Rusija je i njega i njegovu Udrugu za borbu protiv korupcije proglasila "inozemnim obavještajnim agenturama".
Na zahtjev da se s Navaljnim susretne u zatvoru, Borrellu su odgovorili da o tome odlučuje sud u "okvirima zakonske procedure o posjetima zatvorenicima". Kako pišu ruski mediji, iako je prije dolaska inzistirao, Borrell je na kraju odustao od susreta s njim, pa i s njegovom suprugom Julijom. Lavrov je Borrellu, kao i prije nekoliko dana švedskoj ministrici vanjskih poslova Ann Linde, dao diskete na kojima su snimke policijskih obračuna s demonstrantima u SAD-u i nekim zemljama EU.
Borrell je rekao da nije stigao pogledati materijale, ali je zato Lavrov ustvrdio da takvu brutalnost policije nije vidio na moskovskim ulicama te da su demonstranti napadali policiju. Doduše, čak i Komersant piše kako je Borrell mogao uzvratiti jer je brutalnost ruske policije bila i više nego evidentna, ali, kako piše list, "on je samo šutio", što je čak, prema ruskim medijima, izazvalo i čuđenje Lavrovljeve suradnice Marije Zaharove.
Presjekli oporbu
Već u prvim reakcijama iz Europe prigovoreno je da je Borrell došao nepripremljen, a ni Putin ga nije namjeravao primiti. Išao je niz dlaku Rusima rekavši da EU, zasad, ne razmatra nikakve nove sankcije zbog zatvaranja Navaljnog. Europske apele da ga puste Kremlj neće prestrašiti, a pogotovo ih neće poslušati jer je posve jasno da je vlast odlučila beskompromisno presjeći bilo kakvu oporbenu djelatnost koja i najblaže remeti Putinovu vlast i politički sustav.
Lavrov je demonstrirao poznatu rusku "macho diplomaciju" kojoj, kako se čini, Borrell nije dorastao niti je na nju bio spreman. Lavrov mu je još rekao kako se protivi tome da se EU "miješa u unutarnje stvari Zapadnog Balkana (tu je očito u prvom redu mislio na Srbiju, Crnu Goru, gdje su se dogodile značajne i po Rusiju zadovoljavajuće promjene, i BiH koja želi ući u NATO, čemu se Moskva protivi) te u pitanja država na postsovjetskom prostoru" koje Rusija smatra svojim lenom.
Prije svega, tu je očito mislio na nemirnu Bjelorusiju, "zatalasanu" Moldaviju i Ukrajinu oko koje su se posebno aktivizirali poslije dolaska Joea Bidena na čelo Bijele kuće.
Josep Borrell, koji nije očekivao tako žestok i nediplomatski nastup ruskog domaćina, izjavio je u svoju obranu da se mora razgovarati i čuti što Moskva poručuje te da dvije strane - Rusija i EU - sebe više doživljavaju kao suparnike i konkurente nego kao partnere.
No, ova Lavrovljeva agresivnost iza koje se krije, može ukazivati i na određenu nesigurnost, slabost i strah Kremlja zbog masovnih prosvjeda čija je budućnost neizvjesna.
Kako bilo, Borrell se nije proslavio, nego se vraća u Bruxelles s punom mrežom golova koje je primio ili iz loše postavljenih offside zamki ili iz simuliranih penala, dok Lavrov uživa u svom trijumfu, a prokremaljski mediji se naslađuju bruxelleskom nemoći. No, sada svi čekaju kakvu će taktiku za uzvrat pripremiti EU.