Mnogi u Izraelu našli su se u čudu kad su tamošnji vodeći mediji, poput Jerusalem Posta, u kolovozu 2019. godine, objavili kako su osobe bliske Benjaminu Netanyahuu čule kako premijer izgovara rečenicu koja ih je iznenadila, a glasila je: "Postoje samo dvije osobe koje smatram sposobnima voditi Izrael, a to su Yossi Cohen i Ron Dermer", citirali su ga neimenovani suradnici, pozivajući se na šefa Mossada i izraelskog veleposlanika u Washingtonu. U to vrijeme se često špekuliralo o Netanyahuovoj smjeni, a mediji su svakodnevno pisali o skorom političkom kraju izraelskog premijera s najduljim stažem.
Vrlo brzo se otkrilo da to neće biti veleposlanik u Washingtonu, Ron Dermer, koji je 2015. organizirao Netanyahuovo obraćanje Kongresu SAD-a, kad je pozvao Ameriku da napusti iranski nuklearni sporazum, unatoč otporu tadašnjeg predsjednika Baracka Obame. Također je bio ključna figura u bliskom odnosu koji će Netanyahu kasnije razviti s Donaldom Trumpom i njegovom administracijom. Ukratko, Dermer je vrhunski diplomat, međutim, odmah nakon spomenutog Netanyahuova istupa, iz kruga veleposlanikovih bliskih suradnika doznalo se da on nije zainteresiran za političku karijeru nakon što napusti Washington.
Međutim, "špijunski majstor Cohen", kako ga titulira The Times of Israel, dugogodišnji čovjek Mossadovih operacija, za kojeg se vjeruje da stoji iza prošlotjednog dramatičnog ubojstva iranskog šefa nuklearnog oružja Mohsena Fakhrizadeha, izgleda, voljan je preuzeti ulogu vođe Izraela u budućnosti i, još važnije, čini se da ima Netanyahuov blagoslov. Cohenov utjecaj je već sada golem. Otkad je 2016. preuzeo glasovitu izraelsku špijunsku agenciju, Mossad je doživio strelovit rast u proračunskim sredstvima i kadrovima, proširio svoju operativnu infrastrukturu i sudjelovao u nekim od najsmjelijih špijunskih akcija koje je regija ikad vidjela, makar Izraelci nikad javno ne priznaju svoje akcije. Usto, otkrilo se i da je kao neslužbeni Netanyahuov izaslanik Cohen, a ne izraelski profesionalni diplomatski zbor i ministarstvo vanjskih poslova, odigrao glavnu rolu u nedavnom strateškom stvaranju novih saveza sa sunitskim arapskim svijetom.
Preciznije, sa Saudijskom Arabijom, donedavno izraelskim smrtnim neprijateljem. Tako je prije dva tjedna dnevni list Haaretz objavio da je poslovni zrakoplov poletio iz Tel Aviva i sletio u Neom, na saudijskoj obali Crvenog mora, gdje su se sastali saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman i šef američke diplomacije Mike Pompeo. Prema Haaretzovim izvorima, u Netanyahuovoj pratnji bio je upravo Yossi Cohen, koji je s premijerom tajno stigao u Neom zrakoplovom koji je u vlasništvu biznismena Udija Angela.
U diskretnoj misiji zrakoplov je poletio iz Izraela te se uputio izravno na obalu Crvenog mora i vratio se u Izrael pet sati kasnije. Kad je vijest izišla u medijima, Cohen je u intervjuu za izraelsku televiziju Channel 12 odbio potvrditi, ali i demantirati da su on i Netanyahu bili na sastanku s Mohamedom bin Salmanom. No, otkrio je da Saudijska Arabija čeka službeno proglašenje pobjednika američkih predsjedničkih izbora da bi izabranom predsjedniku uručila "dar", aludirajući na potpisivanje sporazuma o normalizaciji odnosa s Izraelom.
Netanyahu i Cohen su odrasli u sličnom desničarsko-židovskom miljeu. Cohen je rođen 1961. u Jeruzalemu, u obitelji koja je generacijama podržavala cionistički pokret, a njegov otac bio je pripadnik terorističke organizacije Irgun, čiji članovi su se borili za Izrael isključivo kao državu židovskog naroda. U vojsci je Cohen proveo tri godine u padobranskoj postrojbi, a 1982. se zaposlio u Mossadu, kao jedan od rijetkih agenata koji su u to vrijeme dolazili iz religioznog miljea. Bio je uspješan agent, tako da je 2010. ušao u krug najbližih suradnika Benjamina Netanyahua.
U proteklom desetljeću, najprije kao savjetnik za nacionalnu sigurnost, a zatim i direktor Mossada, Cohen je odigrao ključnu ulogu pomažući Netanyahuu da centralizira najosjetljivija i najznačajnija pitanja strateške politike u uredu premijera, smanjivši utjecaj ministarstva obrane i ministarstava vanjskih poslova. A koliko je moćan Mossad, govori podatak da je u Cohenovu mandatu godišnji proračun agencije narastao na tri milijarde dolara.
Ipak, glavni Cohenov zadatak bilo je eliminiranje prijetnje koju predstavlja Iran. Kad ga je Netanyahu 2016. postavio za šefa Mossada, Yossi Cohen je obećao povratak odvažnim i strateški značajnim operacijama - i maksimalan fokus na Iranu. Otada su Mossadovi operativci izveli nekoliko važnih operacija neutraliziranja Hamasa i Irana, što je dovelo do zbližavanja Netanyahua i Cohena. Mossad je pod Cohenom postao Netanyahuov instrument neutralizacije iranske opasnosti, a kako ova tajna služba ima specijalno mjesto u hijerarhiji izraelske vlade, premijer joj može davati zadatke, neometan od političkih protivnika ili nadzora javnosti. To je onda i Cohena učinilo glavnim operativcem Netanyahuove dalekosežne kampanje za remećenje iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i gradnju novih strateških saveza sa Saudijcima i još nekoliko arapskih zemalja.
"Špijun s mudima"
U kolovozu 2019., Jerusalem Post je Cohena opisao kao “špijuna s mudima“ koji je osobno naredio i upravljao Mossadovim drskim napadom na krađu iranskih tajnih nuklearnih arhiva iz središta Teherana u siječnju 2018. Naime, ubrzo nakon Netanyahuove objave iz 2018. da je Izrael stekao iransku tajnu nuklearnu arhivu u zapanjujućem noćnom prepadu na objekt u blizini Teherana, ugledni mediji na hebrejskom jeziku dali su do znanja da su im anonimni izvori potvrdili da je Cohen osobno nadzirao odvažnu operaciju. Operacija je izgledala poput holivudskog scenarija jer su izraelski operativci otkrili zgradu u kojoj Iranci čuvaju strateške dokumente, provalili unutra i odnijeli puno tajnih dokumenata.
Isto tako, iako na taj način krše međunarodno pravo, Izraelci već godinama organiziraju uspješne atentate na iranske stručnjake koji sudjeluju u tamošnjem tajnom nuklearnom programu. Posljednji takav slučaj bila je likvidacija Mohsena Fakhrizadeha.
Izraelske novine Yediot Ahronot objavile su da je Mossad pratio Fakhrizadeha još od 2008. godine. Prema pisanju lista, tadašnji izraelski premijer Ehud Olmert imao je sastanak s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom u travnju 2008. na kojem su razgovarali i o Fakhrizadehu, kao ključnoj figuri iranskog nuklearnog programa. Olmert je Bushu pokazao tajni iranski izvještaj u kojem Fakhrizadeh govori o nuklearnom oružju koje će Iran razviti, a koje je nazvao "projektom svog života", i požalio se da su od njega tražili da napravi pet nuklearnih bombi, ali nije bilo dovoljno financijskih sredstava.
Potvrda da Izrael stoji iza atentata stigla je i iz Teherana.
Ali Shamkhani, tajnik utjecajnog Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti Irana, tijekom Fakhrizadehove ceremonije pokopa izjavio je kako nema sumnje da iza napada stoje Izrael i njegova nacionalna obavještajna agencija Mossad koja je pri likvidaciji koristila novu metodu. - Izrael je dvadeset godina želio ubiti Fakhrizadeha, a ovaj put neprijatelj je koristio potpuno profesionalnu, sofisticiranu i novu metodu koja je konačno bila uspješna - rekao je Shamkhani. Međutim, još nije potpuno jasno kako je Mossad ubio Fakhrizadeha. Isprva se izvještavalo da je eksplodirao kamion parkiran pokraj ceste te da je zatim nekoliko naoružanih ljudi otvorilo vatru na vozilo u kojem je bio Fakhrizadeh i tako ga usmrtilo, ranjavajući tjelohranitelja. Međutim, nakon nekoliko dana iranski mediji počeli su pisati da je atentat izvršen daljinski upravljanim mitraljezom koji je bio montiran na pick-up kamionu, koji je kasnije eksplodirao.
Iza svih tih tajnih operacija nalazi se Yossi Cohen. Pritom, Mossadove akcije uvijek su obavijene velom tajne i ne postoji način da se provjere. Kako piše u članku u The Times of Israel, "Organizacija (Mossad) odgovara Netanyahuu pa stoga ne treba dijeliti zasluge za njezine uspjehe. Te značajke - tajnost, odanost i hijerarhija odgovorne izravno premijeru - čine špijunsku agenciju savršenom za čovjeka poput Cohena, koji ima Netanyahuov poticaj i podršku, a usput pomaže gradnji njegova imagea u javnosti". Ali i tu je Cohen posljednjih godina prekinuo dugogodišnju Mossadovu tradiciju diskrecije, pojavljujući se u javnosti s pričom o izazovima agencije, intervjuima novinarima ili na diplomatskim događajima dok sjedi u prvom redu.
Ta sposobnost samoreklamiranja, zajedno s njegovom ulogom u pregovorima koji su doveli do nedavnih izraelskih sporazuma o normalizaciji s arapskim državama, plus Netanyahuova ponovljena javna pohvala šefu špijuna i curenje informacija o podvizima agencije posljednjih godina, koje objavljuju mediji, Yossija Cohena pretvorili su u najvidljivijeg čelnika Mossada u povijesti te organizacije.
Doznalo se da je Cohen dužnosnik koji je bivšem načelniku generalštaba izraelskih obrambenih snaga, general-pukovniku Gadi Eisenkotu, sugerirao da u studenome 2017. prvi put javno najavi suradnju između izraelske i saudijske obavještajne službe. Premda je zbog toga stekao neprijatelje u ministarstvu vanjskih poslova, gdje su ljuti jer misle da se miješa u njihov posao, izvori bliski Cohenu medijima su servirali tezu da je "Mossad uvijek imao ulogu vođenja vanjskih odnosa sa zemljama u kojima ne postoje formalne veze, a to što je postigao velik uspjeh, ne bi trebalo nikoga uznemiriti, nego bi trebalo biti izvor nacionalnog ponosa". Cohenovo je stajalište da se odnosi sa sunitskim zemljama u Zaljevu "ne bave toliko osobnim povjerenjem, koliko preklapanjem nacionalnih interesa" - posebno kad je riječ o zajedničkom istupanju protiv Irana.
Međutim, prema Palestincima će voditi politiku čvrste ruke, a to znači i nastavak kršenja njihovih prava, baš poput Netanyahua.
Bio je jedan od rijetkih izraelskih dužnosnika koji je Netanyahua pratio na ceremoniji potpisivanja nedavnih sporazuma o normalizaciji odnosa s UAE i Bahreinom u Bijeloj kući. Yossi Cohen odbio je tada potvrditi ili poreći da je upoznao saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana, rekavši uz smiješak: "Više volim ne komentirati". Ipak je on i dalje špijun, bar još neko vrijeme.