Dva sastanka šefova kabineta povjerenika EU nisu bila dovoljna da bi se postigla suglasnost oko preporuke Europske komisije za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
Kako Jutarnji list doznaje iz diplomatskih izvora, povjerenici iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Italije snažno se zalažu da se, u okviru ovogodišnjeg paketa proširenja, i BiH da preporuka za otvaranje pregovora. No, unutar kolegija Komisije nema suglasnosti o tome, pa se uvrštavanje te preporuke u paket prebacilo na same povjerenike koji se sastaju u srijedu u Bruxellesu kako bi i formalno usvojili paket proširenja i individualna izvješća o napretku država iz tog procesa.
Ovaj put će Komisija objavili čak deset izvještaja za deset država. Šest iz regije zapadnog Balkana, ali uz njih sada i za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, a formalno status kandidata još uvijek ima i Turska.
U Komisiji je već na razini šefova kabineta postignuta suglasnost za preporuku o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom te za dodjelu statusa kandidata Gruziji. Zagovornici preporuke za BiH smatraju da bi i za politiku EU prema regiji i za stabilnost i reforme u Bosni i Hercegovini preporuka o otvaranju pregovora bila velik poticaj.
Međutim, protivnici takve preporuke smatraju da je godišnji izvještaj o napretku BiH takav da zapravo ne daje puno argumenta da se za tu zemlju preporuči otvaranje pristupnih pregovora, s obzirom na nedovoljni napredak. Bez obzira na sve, na sastanku Europske komisije u srijedu, pod predsjedanjem Ursule von der Leyen, bit će posljednji pokušaj da se i za BiH da preporuka o otvaranju pristupnih pregovora.
Europska komisija daje samo preporuke, a konačnu odluku o tome donose šefovi država ili vlada EU, koji se sastaju u prosincu u Bruxellesu. Čak i ako Komisija da preporuku za BiH, ne bi bilo sigurno da bi nju prihvatile sve zemlje članice EU, a za takvu odluku bi tada trebala biti jednoglasna potpora svih država u Europskom vijeću.
U izvještajima o napretku zemalja zapadnog Balkana, u koje je Jutarnji list imao uvid, uglavnom se spominje "ograničeni napredak", što je najniža razina napretka prema ocjeni Europske komisije. Ispod toga je samo "nema napretka" ili čak i nazadovanje.
Najveća je pozornost i u ovom paketu proširenja posvećena normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije i krizi na sjeveru Kosova. I Kosovo i Srbija dobili su kritike zbog neimplementiranja obveza iz sporazuma. Iako su predstavnici Srbije govorili da je "Srbija ispunila sve obveze, a Kosovo niti jednu", Europska komisija u izvješću spominje brojne obveze koje nije ispunila Srbija, npr. u energetici, u priznavanju diploma i upravljanju graničnim prijelazima.
A povlačenje Srba iz kosovskih institucija Komisija naziva "grubim nazadovanjem Srbije u implementaciji sporazuma". Od Kosova se traži početak postupka osnivanja asocijacije općina sa srpskom većinom, i to prema prijedlogu EU koji je stranama predan 21. listopada.
Osuđuje se nasilni napad na kosovsku policiju u selu Banjska 24. rujna, incident koji se u izvješću spominje kao "najozbiljnije izbijanje krize". Od Srbije se traži puna suradnja u istrazi i dovođenje napadača pred lice pravde.