Prvi put u američkoj povijesti od 1973. godine. Ozbiljan udarac ambicijama Donalda Trumpa

Američki Senat, u kojem većinu drže republikanci, usvojio je rezoluciju kojom se predsjednika Donalda Trumpa poziva da obustavi ratne operacije protiv Irana ili da prije nastavka vojnih aktivnosti zatraži odobrenje Kongresa.

Za prijedlog je u utorak glasovalo 50 senatora, dok ih je 48 bilo protiv. Nekolicina republikanaca pridružila se demokratima, a identičnu mjeru ranije ovog mjeseca usvojio je i Zastupnički dom, piše BBC.

Ipak, riječ je ponajprije o političkoj poruci jer rezolucija nema snagu zakona. Nakon što je potvrđena u oba doma Kongresa, neće biti upućena predsjedniku na potpis niti ga pravno obvezuje na bilo kakav potez.

Glasovanje dolazi u trenutku kada dio republikanskih zastupnika sve otvorenije izražava sumnje prema mirovnom planu koji je Trump dogovorio s Iranom, dok se sukob, koji među američkom javnošću uživa vrlo slabu potporu, približava petom mjesecu trajanja.

Ovo je prvi put od donošenja Zakona o ratnim ovlastima 1973. godine da su oba doma Kongresa usvojila zajedničku rezoluciju kojom se od predsjednika traži prekid neke vojne operacije.

Za razliku od zakona, ovakva rezolucija predstavlja politički stav i volju Kongresa, ali nema obvezujući karakter. Slična situacija dogodila se 2019. godine kada je Trump uložio veto na rezoluciju kojom se tražilo povlačenje američkih snaga iz sukoba u Jemenu.

Bliskoistočna analitičarka Laura Blumenfeld ocijenila je da se radi o „više simboličnom udarcu po prstima nego o stavljanju lisica“, upravo zato što rezolucija nema pravnu težinu.

No, smatra kako njezino usvajanje ipak šalje važnu političku poruku.

„Ono što ova rezolucija odražava jesu osjećaji američke javnosti“, rekla je za BBC.

Na Trumpovoj strani i jedan demokrat

Njezino usvajanje dodatno povećava pritisak na Bijelu kuću da pronađe trajno rješenje za sukob s Iranom, koji je postao nepopularan nakon naglog rasta cijena goriva.

Identičnu rezoluciju ranije je usvojio i Zastupnički dom, gdje su se četvorica republikanaca pridružila demokratima te je prijedlog prošao s 215 glasova za i 208 protiv.

Bijela kuća, međutim, tvrdi da rezolucija nema praktičnu vrijednost. Jedan dužnosnik administracije izjavio je za BBC da nakon primirja dogovorenog 7. travnja više nema aktivnih neprijateljstava iz kojih bi američke snage trebalo povući.

Isti je izvor naglasio da je rezolucija prošla samo zato što dvojica republikanskih senatora nisu bila nazočna glasovanju – Mitch McConnell i Dave McCormick.

Četvero republikanaca glasovalo je zajedno s demokratima: Rand Paul, Lisa Murkowski, Susan Collins i Bill Cassidy. Jedini demokrat koji se usprotivio rezoluciji bio je senator John Fetterman.

Glasovanje je još jedan pokazatelj podjela unutar Republikanske stranke uoči izbora za Kongres koji će se održati u studenome i na kojima će republikanci pokušati zadržati tijesnu većinu u oba doma.

Posljednjih mjeseci dio republikanskih zastupnika već se suprotstavljao Trumpu, uključujući odbacivanje njegova plana o osnivanju fonda vrijednog 1,8 milijardi dolara za borbu protiv, kako ga naziva administracija, „političke instrumentalizacije državnih institucija“, kao i podršku dodatnoj pomoći Ukrajini.

Ovo je već deseti put od početka rata da su demokrati u Senatu iskoristili mehanizam predviđen Zakonom o ratnim ovlastima kako bi prisilili Kongres na glasovanje o nastavku vojnih operacija.

Pentagon traži još milijardi

Zanimljivo, glasovanje je održano istoga dana kada je Pentagon od Kongresa zatražio dodatnih 80 milijardi dolara, pri čemu bi najveći dio sredstava bio namijenjen financiranju rata s Iranom.

Prema američkom zakonu, predsjednik bez odobrenja Kongresa može voditi vojne operacije najviše 60 dana. Napadi SAD-a i Izraela na Iran započeli su 28. veljače, no Trumpova administracija tvrdi da je primirje postignuto u travnju praktički „poništilo sat“ te da se rok računa ispočetka.

Bijela kuća također ima mogućnost produljiti taj rok za dodatnih 30 dana pozivajući se na nacionalnu sigurnost.

Sjedinjene Države i Iran trenutačno poštuju primirje te rade na trajnijem prekidu sukoba temeljem memoranduma o razumijevanju koji su prošlog tjedna potpisali predsjednici dviju država.

Prema tom dokumentu, Washington i Teheran imaju 60 dana za postizanje šireg sporazuma kojim bi se konačno riješilo pitanje iranskog nuklearnog programa.