Hrvatska se nakon dugog vremena našla u skupini zemalja članica EU koje bilježe veći gospodarski rast, a udaljava se i od skupine država gdje je veća stopa nezaposlenosti. Prema zimskim prognozama koje je danas objavila Europska komisija, u Hrvatskoj je rast iznad očekivanog, nezaposlenost će ove godine pasti na 10,2 posto, a sljedeće ispod 10 posto. Procjenjuje se da je BDP prošle godine rastao 2,8 posto dok bi ove godine trebao rasti za 3,1 posto, a sljedeće nešto manje. Glavni pokretač rasta je domaća potrošnja.
Ove su prognoze bolje su od ranijih, objavljenih početkom studenog prošle godine. Tada je Komisija projicirala rast hrvatskog gospodarstva za 2016. godinu na 2,6 posto, za 2017. 2,5 posto, a 2018. 2,4 posto, dok su sada prognoze znatno korigirane prema gore.
- Ekonomski oporavak se ubrzao 2016. godine. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2016. na godišnjoj razini od 1,7 posto bio je veći od očekivanog, a sve komponente domaće potražnje pridonijele su dobrim rezultatima. Dok je izvoz roba doživio privremeno usporavanje, izvoz usluga je skočio za 3,5 posto na godišnjoj razini zahvaljujući još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni. Rast je vjerojatno usporio u četvrtom tromjesječju 2016. godine, ali sve u svemu očekuje se rast hrvatskog gospodarstva za solidnih 2,8 posto u 2016., ubrzanje rasta u 2017. i usporavanje nakon toga. Snažni zamah rasta u drugoj polovici 2016. produljit će se tijekom 2017. i dobiti dodatni poticaj zbog vladine ekspanzivne fiskalne politike - navodi Komisija.
Komisija očekuje rast potrošnje od 3,4 posto posebice zbog smanjenja poreza, kao i rast korporativnih investicija zbog velike likvidnosti i povoljnih financijskih uvjeta za kreditnu ekspanziju. Fondovi EU-a su isto tako faktor koji bi trebao dati dodatni poticaj javnim investicijama. Javna potrošnja trebala bi skromnije rasti, ali se očekuje da će ukupna domaća potražnja potaknuti rast realnog BDP-a. Komisija očekuje nešto sporiji rast izvoza, posebice usluga, dok će snažna domaća potražnja poticati rast uvoza.
Potrošnja bi trebala rasti i sljedeće godine, ali skromnije s obzirom na smanjenja poreza. S druge strane, očekuje se rast investicija zahvaljujući velikoj likvidnosti. Vanjsko okruženje ostat će pozitivno, ali s obzirom na stabiliziranje udjela na izvoznom tržištu nakon znatnog povećanja slijedom ulaska u EU-u, očekuje se usporavanje izvoza, a istovremeno se očekuje snažan uvoz. Sve to uz povećanje uvoznih cijena ove i sljedeće godine trebalo bi dovesti do daljnjeg smanjenja viška tekućeg budžeta na oko 1,3 posto BDP-a 2018. godine, navodi Komisija.
Komisija također predviđa manji proračunski deficit i nastavak smanjenja javnog duga. Procjenjuje se da će deficit proračuna opće države u prošloj godini biti 1,8 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće ponovno 1,8 posto BDP-a. I to je bolje od jesenskih kada je Komisija za prošlu godinu prognozirala deficit od 2,1 posto BDP-a, za ovu godinu 1,8 posto, a 2018 godinu na 1,4 posto.
Nastavlja se i smanjivanje javnog duga, koji se za prošlu godinu projicira na 84,1 posto, ove bi se godine trebao smanjiti na 83 posto, a sljedeće na 81,3 posto.
Po prvi put u gotovo jednom desetljeću ekonomije svih zemalja članica će rasti kroz cijelo razdoblje obuhvaćeno ovim prognozama. Nezaposlenost nastavlja padati u cijeloj EU iako je još uvijek iznad postotka otprije krize, a privatna potrošnja je još uvijek glavni pokretač rasta.
Potpredsjednik Komisije za socijalni dijalog, stabilnost, financijske usluge i tržište kapitala Valdis Dombrovskis je rekao: “Gospodarski rast u Europi se nastavlja i petu godinu zaredom. Međutim, u ovim nepredvidivim vremenima važno je da europska gospodarstva ostanu konkurentna i spremna za prilagodbu promijenjenim okolnostima. To zahtijeva stalne strukturne reforme. Isto tako je potrebno fokusirati se na inkluzivni rast, kako bi se osiguralo da oporavak osjete svi. Kako je inflacija na niskim razinama, ne može se očekivati da će monetarni poticaji trajati vječno. Zbog toga će države s visokim deficitom i visokim dugom nastaviti snižavati postotke kako bi postale otpornije na gospodarske šokove”.
Povjerenik za financijske poslove, poreze i carinu Pierre Moscovici je izjavio: “Europsko gospodarstvo se pokazalo otpornim na brojne šokove koje je doživjelo tijekom proteklih godina. Rast se održava dok nezaposlenost i deficit idu prema dolje. Ipak, kada je nepredvidivost na tako visokoj razini, važnije je nego ikad koristiti sredstva za potporu rastu. Povrh svega, moramo osigurati da se beneficije osjete u svim dijelovima eurozone i svim segmentima društva”.
Po prvi put od 2008. godine Komisija predviđa rast u svim zemljama EU u sve tri godine obuhvaćene prognozama, dakle 2016., 2017. i 2018. godini. Nepredvidivosti su uglavnom povezane sa još uvijek nejasnim mjerama koje će poduzeti nova američka administracija.
Prema predviđenom gospodarskom rastu, Hrvatska će ove godine biti među zemljama koje će bilježiti veći rast. Najveći je rast predviđen za Rumunjsku, 4,4 posto, zatim Maltu 4 posto, Luksemburg 3,8 posto, Mađarsku 3,5 posto, Poljsku 3,2 posto, dok će za Hrvatsku biti 3,1 posto. Slovensko će gospodarstvo ove godine rasti 3 posto. U cijeloj EU je predviđen rast od 1,8 posto, a u eurozoni 1,6 posto.