Srpska napredna stranka (SNS) ide prema najpremoćnijoj izbornoj pobjedi dosad, ako je vjerovati posljednjim anketama. Tim se informacijama potvrđuje relativno neočekivana odluka Aleksandra Vučića, premijera Srbije i predsjednika SNS-a, da ovoga proljeća, u travnju ili svibnju, organizira prijevremene izbore.
Posljednje ankete, koje je prenio beogradski dnevni list Blic, navode da bi SNS mogao osvojiti 45 posto glasova. No, bitno veći interes budi informacija da bi se u srpsku Skupštinu mogla vratiti Srpska radikalna stranka (SRS) koju vodi Vojislav Šešelj, još uvijek haaški optuženik.
‘Ja sam najzdraviji’
Šešelj je pušten iz haaškog pritvora zbog humanitarnih razloga - teške bolesti. No, on je od samog povratka u Srbiju odmah krenuo u javne nastupe, napadajući prije svega Hrvatsku, ali nije štedio ni bivše stranačke saveznike - sadašnjeg predsjednika Tomislava Nikolića i premijera Vučića. Naime, SNS je nastao odvajanjem od SRS-a. Nakon toga su radikali ispali iz Skupštine, ali čini se da je Šešeljev povratak na političku scenu u Srbiji mobilizirao preostalo biračko tijelo te stranke koja sada prema svim anketama prelazi izborni prag.
Sud u Haagu je, pak, rekao da bi se Šešelj, ako mu je zdravstveno stanje bolje, trebao vratiti u pritvor, ali on izrijekom odbija i poručuje vladi da će ga morati uhititi jer, kako viče po skupovima, “tamo više ne idem”. Osim toga, istaknuo je da je trenutačno “najzdraviji na srpskoj političkoj sceni” te da mu je jedini problem to što se malo udebljao. - Kancerolozi tvrde da to što se gojim znači da nije aktivan proces raka - rekao je beogradskim medijima.
Da vlada u Beogradu i nema previše volje upuštati se u natezanja sa Šešeljem, u kojima u pravilu gubi bitku kad je riječ o podršci javnosti, potvrđeno je ovaj tjedan. Naime, Sud u Haagu je zatražio od Beograda izručenje troje članova SRS-a zbog nepoštivanja Suda upravo u slučaju protiv Šešelja: oni su utjecali na svjedoke plaćajući im da promijene svoje iskaze kako ne bi teretili lidera radikala. - Raspravno vijeće ozbiljno je zabrinuto zbog izostanka napora srpske vlade i njezina propusta da surađuje u uhićenju optuženih - konstatirao je tada sudac predsjedatelj Alphons Orie.
Saša Obradović, srpski zastupnik, uzvratio je da vlada u Beogradu mora voditi računa o “političko-sigurnosnim aspektima” suradnje s Tribunalom, a zatim je došlo gotovo do skandala. Naime, beogradski mediji navode da je sudac prekidao Obradovića i nije mu davao da završi rečenice te je time pokazao bahatost prema Srbiji.
Prosvjedna nota
Problem je eskalirao i Vučić je jučer poslao prosvjednu notu Sudu u Haagu “zbog njegova neprimjerenog odnosa prema Srbiji i njezinu predstavniku”. Tako snažan korak potvrđuje da će Vučić posebno paziti da mu slučajno Sud ne postane predizborna priča, posebno jer je nedavno u pritvoru umro Zdravko Tolimir, srpski general osuđen za genocid u Srebrenici.
Ostale stranke, pak, daleko kaskaju za SNS-om, a samo socijalisti (SPS) Ivice Dačića - bivšega glasnogovornika Slobodana Miloševića, a sada ministra vanjskih poslova - mogu računati da bi mogli preskočiti deset posto. Jednoznamenkastu podršku, ali višu od praga koji iznosi pet posto, ima koalicija Demokratske stranke koju više ne vodi Boris Tadić. No, gotovo je sigurno da će u Skupštinu ući i koalicija Demokratske stranke Srbije i radikalno desnog pokreta Dveri koji su, kao i radikali, snažni zagovornici prekida pregovora s EU i snažnijeg vezivanja s Rusijom.
- Čak i da ponovi rezultat iz 2014. godine, SNS će sasvim izgledno imati manje mandata jer će biti daleko manje propalih glasova nego prošli put kada ih je bilo oko 700.000 ili oko 20 posto izašlih birača - rekao je za Blic voditelj istraživanja Đorđe Vukadinović.
To, dakle, znači da bi Vučić mogao opet u koaliciju pozvati Dačića.