Šest sati drame u kojima je spriječen širi regionalni rat. Tako bi se ukratko mogla opisati američka misija odvraćanja Izraela od preventivnog napada na snage Hezbolaha u Libanonu nekoliko dana nakon terorističkog napada militanata Hamasa na jugu Izraela 7. listopada. Izraelski ratni zrakoplovi bili su u zraku čekajući naredbe kada je Joe Biden razgovarao s Benjaminom Netanyahuom 11. listopada i rekao izraelskom premijeru da odstupi i razmisli o posljedicama takve akcije, navodi Wall Street Journal u svom tekstu temeljenom na razgovorima s osobama koje su upoznate s Bidenovim pozivom Netanyahuu i cijelom ovom akcijom koja je na kraju dovela do odvraćanja Izraela od napada na Hezbolah. Američki je predsjednik, naime, nazvao izraelskog premijera kako bi ga upozorio da bi takav napad mogao izazvati širi regionalni rat.
Nepouzdani podaci
Izraelci su ga pripremali na temelju obavještajnih podataka, a prema kojima su se snage Hezbolaha pripremale prijeći granicu kao dio višestrukog napada, no obavještajne službe SAD-a takve su podatke smatrale nepouzdanima. SAD je po svaku cijenu nastojao izbjeći širi sukob, koji bi u nekom trenutku i njih uvukao u tu priču. Stoga je glavni fokus Bidenove administracije već od 7. listopada bio da pokuša spriječiti bilo kakvu eskalaciju duž izraelske sjeverne granice s Libanonom, gdje izraelske snage gotovo svakodnevno razmjenjuju vatru s borcima iz šijitske militantne skupine Hezbollaha koju podržava Iran te palestinskih militanata. Sada su, po prvi put, objavljeni detalji iz komunikacije Bidena i drugih američkih dužnosnika s jedne te Netanyahua i njegovog ratnog kabineta s druge strane jasno ukazuju na obrazac nastojanja Bijele kuće da se zaštiti od bilo kakvog širenja sukoba koji bi mogao povući SAD.
Nakon napada Hamasa, SAD je poslao dvije udarne grupe nosača zrakoplova u istočni Mediteran, praćene nuklearnom podmornicom, kako bi ojačale odvraćanje, a u novije vrijeme osnovali su i posebnu mornaričku radnu jedinicu u Crvenom moru koja će se nositi s napadima Huti militanata u Jemenu, koje podupire Iran.
Diplomatski napori, pak, bili su ključni, a WSY navodi kako je Amos Hochstein, dužnosnik Bijele kuće koji je zadužen za pregovore oko deeskalacije napetosti na izraelsko-libanonskoj granici, često putovao na relaciji Washington - Beirut - Jeruzalema, sve s ciljem da se osigura diplomatski prekid borbi. Francuska se, pak, s druge strane uključila s naporima da pritisnu Libanon da se pridržava rezolucije 1701 Vijeća sigurnosti UN-a, koja poziva snage Hezbollaha da se povuku iz južnog Libanona i ostanu najmanje 28 milja od izraelske granice.
‘‘Uloga SAD-a u zaustavljanju Izraela u izvođenju masovnog napada na Hezbollah u listopadu pokazuje ključnu ulogu koju je diplomacija odigrala u sprječavanju metastaziranja sukoba u veći regionalni rat,‘‘ ističe se u WSJ.
Biden nazvao Netanyahua
Prema informacijama do kojih su došli, Washington je prvu naznaku izraelskih predloženih planova za preventivni napad dobio ujutro 11. listopada oko 6:30 ujutro, kada su izraelski dužnosnici hitno obavijestili Bijelu kuću da vjeruju da Hezbollah planira napad. Izrael je znao da ne može sam, rekli su američki dužnosnici, i zatražili su američku potporu.
‘‘Bidenovi glavni obavještajni, vojni i savjetnici za nacionalnu sigurnost - uključujući direktora CIA-e Williama Burnsa i direktoricu Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, državnog tajnika Antonyja Blinkena, ministra obrane Lloyda Austina i predsjednika Združenog stožera CQ Browna - sastali su se kasnije tog jutra za ravnateljev sastanak odbora, kojim je predsjedao savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, kako bi se raspravljalo o predloženim planovima Izraela. Utvrdili su da se američki obavještajni podaci ne podudaraju s izraelskim. Odmah su o tome obavijestili Bidena, a on je nazvao Netanyahua te u razgovoru s njim i njegovim ratnim kabinetom pozvao Izrael da odstupi. Netanyahu nije bio uvjeren, ali članovi njegovog ratnog kabineta, posebice ministar obrane Yoav Gallant, objasnili su da je širi rat neizbježan i da su htjeli preduhitriti napad. SAD je inzistirao na tome da se veći rat može izbjeći. Rasprava je, prema izjavama američkih dužnosnika s kojima su razgovarali novinari WSJ potrajala 45 minuta, nakon čega je Netanyahu je prekinuo razgovor rekavši da će o tome razgovarati sa svojim kabinetom.
No, izraelske snage su u to vrijeme na sjeveru, na granici s Libanonom, stavljene u pripravnost. Vojnici su dobili hitne naredbe od svojih zapovjednika da se trebaju pripremiti za borbu protiv Hezbollahovih boraca, a stanovništvu na sjeveru zemlje je poslana poruka da odmah krenu u skloništa.
Bilo je potrebno oko šest sati razgovora i sastanaka prije nego što su izraelski dužnosnici pristali odstupiti, budući da je SAD inzistirao na tome da obavještajni podaci nisu sugerirali neposredni napad Hezbollaha. I američki i izraelski dužnosnici s kojima su razgovarali novinari WSJ-a kazali su da su Netanyahu i izraelski ratni kabinet odustali od udara nakon što su se Biden i SAD tome usprotivili.
Bez službenog komentara
Dužnosnici u uredu izraelskog premijera i u Ministarstvu obrane odbili su komentirati ove navode.
Tiskovni tajnik Pentagona Patrick Ryder rekao je da je Pentagon i dalje zabrinut zbog napetosti duž izraelsko-libanonske granice, ali je odbio komentirati bilo kakve konkretne razgovore ili obavještajna pitanja. CIA je također odbila komentirati ove navode, dok State Department nije odgovorio na zahtjev za komentar. Uglavnom, upozorenja na kojima je Izrael temeljio napad, proizlazi iz teksta u WSJ, bile su lažne uzbune, ali i dalje postoje rizici od pogrešnih procjena s obje strane granice.
Prema podacima koje je prikupio Armed Conflict Location and Event Data Project, militanti u Libanonu napali su Izrael više od 200 puta, a u tim je napadima ubijeno 10 ljudi, od kojih je sedam izraelskih vojnika. Izrael je odgovorio s gotovo 1.000 napada unutar južnog Libanona u kojima je ubijeno više od 120 boraca Hezbollaha i 10 libanonskih civila.
U petak su napadači Hezbollaha ubili jednog izraelskog vojnika i teško ranili drugog, što je dovelo do protuudara Izraela na južni Libanon. Izrael je u subotu priopćio da je udario Hezbollah tog jutra i tijekom noći, pogađajući ciljeve povezane s infrastrukturom skupine.
"Situacija je sada, kao što svi znaju, napeta", rekao je novinarima ranije ovog tjedna u Bejrutu general bojnik Aroldo Lazaro Saenz, španjolski časnik koji vodi mirovnu misiju UN-a u Libanonu.
Znakovi napretka
Izraelski čelnici opetovano su obećali da će zadati još dalekosežnije udarce Libanonu ako se Hezbolah ne pristane povući s granice.
"Amerikanci bi rekli: ‘Istražimo te opcije diplomatski‘, a Izrael vjerojatno puno više govori: ‘OK, diplomacija je dobra, ali bez upotrebe sile nećete stići tamo gdje želite‘," rekao je jedan izraelski dužnosnik.
"Mi kažemo: ‘Odvraćanje na sjeveru i pobjeda na jugu", rekao je dužnosnik. "Ali to je vrlo opasno i mogli biste vidjeti eskalaciju, upravo zato što Hezbolah nastavlja tako djelovati."
Ipak, postoje znakovi napretka u diplomatskim naporima. Prema riječima nekih libanonskih dužnosnika, libanonski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib rekao je francuskim sugovornicima da je njegova zemlja spremna raditi na dogovoru.
Nakon više od dva mjeseca napada koji su zadali značajan udarac snagama Hezbolaha u Libanonu, izraelski dužnosnici također su izrazili optimizam da će militantna skupina pristati povući svoje snage s izraelsko-libanonske granice.
"Osjećaj je da je to sada izvedivo", rekao je jedan od tih dužnosnika.