Pedeset godina nakon njegove smrti, nepokolebljivi obožavatelji kineskoga komunističkog vođe Mao Zedonga u srijedu su stajali u redu u njegovu rodnom gradu kako bi mu odali počast, držeći portrete, zastave i velike cvjetne aranžmane.
Predsjednik Maо Zedong, osnivač Narodne Republike Kine, umro je 9. rujna 1976., a njegov život i nasljeđe ovog se tjedna obilježavaju s velikim žarom među onima koji ga i dalje smatraju vizionarskim vođom.
Dok se Kina suočava s usporavanjem gospodarstva, raste nostalgija za Maovim egalitarnim idealima, no povjesničari njegove radikalne politike također smatraju odgovornima za masovnu glad i milijune mrtvih.
Turisti, među njima mnogi studenti, polažu vijence od krizantema, boce kineskog alkohola i cigarete ispred deset metara visokog brončanog kipa Mao Zedonga na glavnom trgu u Shaoshanu, u središnjoj kineskoj pokrajini Hunanu.
Stotine posjetitelja stoje u pažljivo organiziranim redovima kako bi se svečano naklonile uz nekoliko minuta šutnje, dok se drugi fotografiraju ispred kipa.
Policija koja nadzire okupljanje sprečava ljude da se predugo zadržavaju.
Deng, 28-godišnji turist, rekao je za AFP da je „bio pod utjecajem“ Maova duha i da prema njemu osjeća veliko poštovanje.
- Danas sam odjednom osjetio potrebu doći ovamo i odati mu počast jer 50. obljetnica dolazi samo jednom u životu.
Večer prije oko tisuću gorljivih štovatelja, neki od njih u odijelima nalik tunikama kakve je nosio Mao, održalo je emotivnu ceremoniju kod kipa.
U rukama su držali relikvije jednog prošlog vremena: stare portrete vođe i primjerke ‘Male crvene knjižice‘, zbirke njegovih citata koja je nekoć bila gotovo sveprisutna u Kini.
- Živio predsjednik Mao, više je puta uzvikivala skupina, a neki su dizali šake u zrak i pjevali revolucionarne pjesme.
Podsjetnici na Maoa nalaze se posvuda u inače neuglednom selu Shaoshanu, koje je zahvaljujući čovjeku kasnije prozvanom ‘Velikim kormilarom‘ steklo svjetsku slavu.
‘Nikada ne smijemo zaboraviti‘
Autobusi puni posjetitelja pristizali su u Maov udaljeni rodni grad, gdje je rođen u prosincu 1893. godine.
Shaoshan kineski državni mediji promoviraju kao odredište ‘crvenog turizma‘ - dio višedesetljetnih nastojanja Pekinga da privuče turiste fascinirane komunističkom poviješću zemlje na ključne povijesne lokacije.
Posjetitelji su stajali u vijugavom redu kako bi ušli u Maovu kuću iz djetinjstva, s pogledom na rižina polja za koja je na natpisu navedeno da ih je kao dječak pomagao obrađivati.
- Nikada ne smijemo zaboraviti ljude koji su iskopali bunar iz kojeg danas pijemo, rekao je 63-godišnji Jing Shiming, koji je doputovao iz Šangaja.
- Mao i čelnici njegove generacije pretvorili su Kinu iz zaostale i siromašne zemlje u prosperitetnu i snažnu naciju kakva je danas, rekao je.
Iako je njegovo nasljeđe povremeno predstavljalo problem za kinesko središnje vodstvo, Mao je i dalje jedan od simbola Komunističke partije Kine.
Njegov lik nalazi se na novčanicama; mnogi kineski taksisti na retrovizore vješaju amajlije za sreću s njegovim likom, a njegov veliki portret zauzima istaknuto mjesto iznad Trga Tiananmen u Pekingu.
U suvenirnicama u Shaoshanu prodaju se brojni predmeti s Maovim likom, uključujući značke, brončane figurice, kape i majice.
Vlasnica trgovine Ouyang Qianli rekla je da je presretna što su ljudi iz cijele Kine stigli u selo kako bi odali počast ‘djedi Maou‘.
- Bio je nesebičan i otvorio je novo doba za Kinu, dodala je 40-godišnjakinja.
Sjećanja blijede
Maovo razdoblje na vlasti, međutim, obilježile su smrti od gladi desetaka milijuna ljudi tijekom Velikog skoka naprijed, kao i krvava Kulturna revolucija koju je pokrenuo.
Široko smatrana najsramotnijim i najrazornijim razdobljem kineske povijesti od dolaska Komunističke partije na vlast, Kulturna revolucija dovela je zemlju na rub gospodarskog i društvenog kolapsa.
Iako je Partija ta desetljeća priznala kao pogrešku, Mao se u službenom narativu i dalje prikazuje kao junak, a državni mediji slave ga kao velikog proleterskog revolucionara.
Kina je posljednjih godina doživjela val nostalgije za Maovim razdobljem - turbulentnim vremenom koje je prethodilo desetljećima ubrzanog gospodarskog razvoja.
Današnja mlađa generacija ‘iskusila je određene pritiske u svakodnevnom životu‘, rekao je za AFP 30-godišnji Johnny Wei.
- To ih je navelo da razmišljaju o društvu i počinju se okretati povijesti u potrazi za odgovorima.
Kada njezini roditelji govore o tom razdoblju iz 1960-ih, ‘čak i zaplaču‘, dodala je Ouyang, vlasnica trgovine.
- Možda ćemo, ne zato što to namjerno želimo zaboraviti, nego jednostavno zato što živimo sretne živote, postupno potisnuti te nekadašnje teškoće u pozadinu“ rekla je.
Deng je na trgu desetogodišnje razdoblje Kulturne revolucije nazvao kontroverznim.
- Ali na sve to gledam kao na mukotrpan proces druga Maо Zedonga u kojem je neprestano istraživao i nastojao pronaći najbolji put za Kinu, dodao je.
- Vjerujem da je u konačnici u srcu težio idealnom i pravednom društvu za Kinu, rekao je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....