GRAĐANI BIJESNI

Revolucija u Kanadi, prvi su počeli mjeriti shrinkflaciju: ‘Ovih šest proizvoda najčešće smanjuju‘

Statistika bilježi rekordne prilagodbe veličina, a inflacija hrane u 2026. raste za 3,4 posto

Ilustracija

 Leon Vidic/Delo/Cropix
Statistika bilježi rekordne prilagodbe veličina, a inflacija hrane u 2026. raste za 3,4 posto

Kanađani su ljutiti - inflacija ne jenjava, a službeno se za nju ponajviše krivi famozna shrinkflacija koja je u Kanadi toliko uzela maha da je službeno bilježi i njihov Državni zavod za statistiku.

Statistics Canada tako u izračunu indeksa potrošačkih cijena posebno pazi jesu li se ambalaže i gramaže proizvoda koji ulaze u statistiku smanjivale, što sve ulazi u službeni izračun inflacije koja u 2026. godini, u odnosu na godinu ranije, samo u kategoriji hrane bilježi povećanje od 3,4 posto.

Prema podacima koje su ovih dana javno objavili, statistika pokazuje kako se najveći udio prilagodbe, odnosno smanjenja ambalaže i gramaže pojedinih proizvoda, dogodio između 2021. i 2023. godine, pa je tako u tom razdoblju shrinkflaciju - odnosno smanjenje uz zadržavanje ili čak porast cijena - zabilježilo čak 29,6 posto proizvoda koji ulaze u statistiku.

Polovina proizvoda doživjela smanjenje

2021. godine smanjeno je 24,4 posto proizvoda, već godinu kasnije ta brojka raste na 49,5 posto, da bi u 2023. godini shrinkflaciju doživjelo 26,2 posto proizvoda.

"Tijekom ovog razdoblja gotovo polovina proizvoda doživjela je prilagodbu u smislu veličine iz 2022. godine, što je godina kad je inflacija u kategoriji hrane doživjela svoj vrhunac posljednjih 40 godina, točnije 9,8 posto", stoji u službenom priopćenju njihova Zavoda za statistiku.

Pokazalo se kako su shrinkflaciji skloniji brendirani proizvodi u odnosu na robne marke - prvi su činili 77,6 posto svih smanjenih proizvoda, dok se tek njih 22,4 odnosilo na robne marke, a Kanađani su otkrili i koji su konkretni tipovi proizvoda najčešće doživljavali smanjenje pakiranja.

Na listi i dva sira

Na prvom mjestu je margarin, a slijedi ga tjestenina, dok su treće mjesto zauzeli krekeri i keksi.

Nakon toga na red dolazi sir, točnije mozzarella, dok su peto mjesto zauzele žitarice, kao što su muesli, te ostali proizvodi od žitarica.

Na šestom se mjestu opet smjestio jedan sir, ovog puta cheddar.

"Indeks potrošačkih cijena mjeri promjene cijena i količine proizvoda tijekom vremena. Kada se proizvod prodaje u manjoj količini nego prije, ali po istoj cijeni, to se često naziva inflacijom snižavanja cijena, odnosno shrinkflacijom. Kada se uoči promjena veličine proizvoda, u indeksu potrošačkih cijena se obavljaju prilagodbe kako bi se uzeo u obzir utjecaj na cijenu. Taj se proces naziva ‘prilagodba količine‘", naveli su.


Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. lipanj 2026 02:45