Službe zadužene da Europu štite od islamističkih ekstremista već mjesecima dižu uzbunu. U svibnju su nizozemske službe sigurnosti upozorile da se povećala teroristička prijetnja Islamske države Europi. Istog mjeseca, francuski ministar unutarnjih poslova rekao je da je rizik od islamističkog terorizma u porastu i da posebno cilja njegovu zemlju i okolne susjede, piše Guardian.
Posljednjih dana ove se pesimistične prognoze ostvaruju. Francuska raspoređuje dodatnih 7000 ljudi na svoje ulice nakon što je jedan učitelj u petak nasmrt izboden nožem u napadu koji je Emmanuel Macron osudio kao ‘barbarski islamistički terorizam‘. Osumnjičeni napadač zakleo se na vjernost IS-u u audio poruci na svojem mobitelu nedugo prije ubojstva, rekli su tužitelji.
Nakon pucnjave u kojoj je u ponedjeljak u Bruxellesu dvojicu švedskih navijača ubio 45-godišnjak otprije poznat službama sigurnosti i za kojeg se sumnjalo da je radikaliziran, švedski premijer Ulf Kristersson kazao je da su njegova zemlja i njezini interesi pod prijetnjom ‘nikad prije viđenom u moderno doba‘.
Mračne godine
Od mračnih dana intenzivnih terorističkih napada koji su zahvatili Europu između 2014. i 2017., nasilje islamističkih militanata izgurale su s naslovnica neke druge sigurnosne prijetnje: sve glasniji aktivizam krajnje desnice, nastojanja da se sruši demokracija u Njemačkoj, ekonomske poteškoće koje potkopavaju rad institucija i prijete kaosom, kao, naravno, i ruska invazije Ukrajine.
Iako je bilo napada koji se pripisuju islamističkim ekstremistima, oni su bili relativno rijetki, premda uglavnom smrtonosni. 2020. godine u Francuskoj je još jedan učitelj izboden nasmrt, u Beču je četvero ljudi ubio austrijski državljanin koji je svojevremeno pokušao otići u Siriju i pridružiti se IS-u. Ovi i slični napadi bili su djelo pojedinaca koji su djelovali neovisno od bilo kakve veće organizacije, no koje je inspirirala ista šira ideologija.
Ovo naglašava koliko je za raniji val terorizma bilo važno postojanje tzv. kalifata kojeg je ustanovio IS. Mnogi od napada izvedenih 2015. i 2016. duguju svoju zastrašujuću učinkovitost sposobnosti organizatora terorističkih napada da isplaniraju akciju, sve iskomuniciraju i uvježbaju svoje članove u relativnoj sigurnosti njihove enklave u Siriji i Iraku. Očigledan uspjeh IS-a svidio se tisućama mladih Europljana koji su simultano poželjeli tamo otići. Kombinacija je bila razorna.
Nekoliko godina je prošlo od razaranja kalifata, no IS još uvijek kontrolira neka područja na Bliskom istoku, Afganistanu i posebno u regiji Sahel u Africi. Iako postoje dokazi da grupa i dalje cilja Europu, logističke poteškoće su značajne i IS s teškom mukom privlači nove regrute izvan svojeg uskog lokalnog područja. 2022. su samo dva od 16 izvršenih napada na području EU bila djelo džihadista, kaže Europol.
Nisu nestali
No prijetnja nije još posve nestala. Proteklih godina su osujećeni deseci pokušaja, a stotine osumnjičenih privedeni. To često prođe neopaženo. Tek rijetki su obratili pozornost na navodnu terorističku zavjeru IS-ove ćelije Tajik koja je ciljala američku i NATO-ovu bazu u Njemačkoj 2020., ili dvostruku policijsku operaciju čiji su cilj bili financijeri IS-a i pokušaji online regrutiranja u Španjolskoj 2022. Nedavni primjer je uhićenje petorice ljudi u travnju u Švedskoj pod optužbom da su pripremali teroristički napad kao odmazdu za spaljivanje Kurana na skupu u Stockholmu nekoliko mjeseci ranije. Još dvojica islamista koji su regrutirali nove članove uhićeni su u utorak u Italiji.
Individualni incidenti prijete određenim državama, kao što je možda pokazao niz spaljivanja Kurana u Švedskoj. No velika kriza na Bliskom istoku prijeti čitavoj Europi. Svaki rat u Gazi doveo je do porasta ekstremističkog aktivizma na kontinentu. Ovaj posljednji sukob po tome nije drugačiji.
Zasad je prijetnja kakvog većeg napada niska. Za takve napade potrebni su mjeseci pripreme i ne mogu biti organizirani na brzinu. No kako je rekao jedan dužnosnik sigurnosne službe: ‘Netko lako može pričvrstiti ljepljivom trakom kuhinjski nož za ruku.‘
Takve će stvari biti glavna prijetnja kako se kriza na Bliskom istoku bude nastavljala ili možda intenzivirala.