‘Opstanak UN-a je upitan, bez ikakve sumnje. Situacija kojoj svjedočimo je strašna‘

„Tri stupa Ujedinjenih naroda su mir i sigurnost, održivi razvoj i ljudska prava. Konflikata nije bilo nikada više i dulje traju, što znači da ih dovoljno ne sprječavamo niti dovoljno reagiramo kada nastanu. U gospodarskom i socijalnom razvoju produbljuju se razlike među državama i napetosti rastu, a globalno zatopljenje ne zaustavljamo dovoljno brzo. A ljudska prava već više od 20 godina nazaduju. UN gubi i utjecaj i ugled”, kaže u Briefingu najistaknutiji hrvatski diplomat u Ujedinjenim narodima i stručnjak za međunarodno pravo prof. dr. sc. Ivan Šimonović, član Odbora za ljudska prava UN-a.

Odgovara nam na pitanje je li, nakon što je SAD drastično smanjio financiranje UN-a, doveden u pitanje njegov opstanak?

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta

„Bez ikakve sumnje. Tajništvo UN-a smanjuje broj osoblja jer se trošak mora smanjiti za 18 posto. Bez UN-a bi svijet izgledao još lošije nego što izgleda. UN nije dovoljno učinkovit. Kada govorimo o sprječavanju sukoba, glavni problem UN-a su stalne članice Vijeća sigurnosti koje imaju pravo veta na njegove odluke, koje su jedine pravno obvezujuće odluke UN-a. U aktualnom trenutku njihove međusobne podijeljenosti, Vijeće sigurnosti je paralizirano. Smanjivanje novca vrlo je jasan pokazatelj da trenutna administracija SAD-a ne drži puno do UN-a. Mislim da je to velika greška. Određenim izlaskom SAD-a iz UN-a otvara se prostor koji će sigurno iskoristiti neki drugi, i to ne nužno s najboljim namjerama”, ističe Šimonović.

„Agresija Rusije na Ukrajinu jasno je pokazala da je car gol. Jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti okupira i anektira teritorij susjedne države i što UN može? Veto stalnih članica je veliki problem. I ostale države mogu imati simpatije pojedinih stalnih članica pa se i protiv njihova protupravnog djelovanja ne može učinkovito reagirati. Što se tiče povreda međunarodnog prava, situacija je strašna. Svjedočimo porastu masovnih zločina u konfliktima i izvan njih”, govori Šimonović.

Prema njegovim riječima, Nicolás Maduro nije cvijeće i protiv Venezuele je Međunarodni kazneni sud vodio istragu zbog kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

„U SAD-u se sudi šefu države, što je u načelu zabranjeno međunarodnim pravom. Može se reći da je Maduro izgubio izbore i da nije legitimni predsjednik, ali je nesporno da je Amerika uporabom sile u Venezueli prekršila njezin suverenitet. Amerika nije imala pravo oteti Madura i to suđenje ne može biti međunarodno legalno. A Vijeće sigurnosti ne može napraviti ništa”, naglašava Šimonović.

„Prijetnja SAD-a da će okupirati Grenland uporabom sile karikatura je partnerskih odnosa. Potpuno neuvažavanje europskih partnera. To što je Grenland dio Danske kolonijalna je ostavština. Donald Trump mogao se pozvati na to da stanovnici Grenlanda imaju pravo odlučivanja o svojoj samostalnosti, niti je pokušao pridobiti Grenlanđane, nego je prijetio aneksijom”, ističe Šimonović, koji smatra da je otvoren put novoj utrci u naoružanju jer se sve više naoružavaju velesile, ali i zemlje u hrvatskom susjedstvu, što je indikator svjetske nestabilnosti i potrebe država da se naoružavanjem pripremaju za obranu ili za agresiju.

Vjeruje da bi se, ako se uskoro okonča rat u Ukrajini, mogli normalizirati odnosi između Rusije i Europske unije, no taj put će potrajati ako ne dođe do političkih promjena u Rusiji. Ukrajina je, kaže, da smo bili pametniji, mogla biti most između Europe i Rusije.

„Predaja ukrajinskog teritorija Rusiji ne bi bila samo kapitulacija Ukrajine nego i načela državne suverenosti i nepovredivosti granica. Mislim da neće doći do toga, nego da će se zacrtavati neke privremene linije razgraničenja, nešto kao linija razgraničenja koja se uspostavila između dviju Koreja”, govori Šimonović.

Smatra da Kina vješto koristi UN za promicanje svojih interesa, primjerice time što jako inzistira na principu državne suverenosti. Kina, tvrdi on, vrlo uspješno koristi ovo povlačenje SAD-a iz UN-a i iz godine u godinu jača utjecaj Kine na UN.

„Imamo porast kršenja ljudskih prava i u nizu država EU-a, kao i u SAD-u. Takav loš trend traje već 20 godina. Porast autoritarnosti država odražava se na kršenje ljudskih prava. Imamo tisuće i desetke tisuća poginulih u Iranu i Gazi uslijed grubih kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Vijeće sigurnosti bi u takvim situacijama trebalo reagirati, ali ono je blokirano pravom veta i navijanjem stalnih članica da zaštite svoje pulene koji krše ljudska prava. Donose se rezolucije u Općoj skupštini i Vijeću za ljudska prava, gdje se kršenja redovito osuđuju. To ima reputacijsku štetu na koju su i Iran i Izrael osjetljivi, ali ne postoje mehanizmi da se stane na kraj takvim kršenjima”, objašnjava Šimonović.

Kao što Amerika štiti Izrael, Rusija i Kina su, dodaje, spremne uložiti veto u korist Irana.

„Hrvatska ne napreduje po pitanju boljeg stanja ljudskih prava. Imamo stagnaciju ili blagi pad, koji nije tako drastičan kao u Srbiji, Mađarskoj i Italiji. U Poljskoj je bila takva situacija, sada je malo bolje, ali su i dalje brojni problemi, kao i u Bugarskoj i Rumunjskoj”, napominje Šimonović i otkriva da bi htio da od početka iduće godine, kada istječe mandat glavnom tajniku UN-a, na čelo UN-a dođe žena, i to iz Latinske Amerike, odakle ima dobrih kandidatkinja.

„Prilikom zadnjeg izbora, kada je izabran António Guterres, govorilo se da je konačno red na ženu iz istočne Europe, pa je izabran muškarac iz zapadne Europe. Svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti ima pravo veta na svakog kandidata i opasno je da se ide na najniži zajednički nazivnik i da dobijemo nekog blijedog glavnog tajnika koji se neće nikome zamjerati i koji ne može odgovoriti na ozbiljne izazove”, zaključuje Šimonović.

Pogledajte cijeli ‘Briefing‘ s Ivanom Šimonovićem: