Tri ministra u Singapuru iznijeli su prijedlog u kojem ističu da bi trebalo prestati s brojanjem novih slučajeva zaraze koronavirusom te virus tretirati kao bilo koju drugu endemsku bolest, piše britanski Daily Telegraph.
Ovaj grad-država od 5,7 milijuna stanovnika svojedobno je imala neke od najstrožih, ali i najuspješnijih mjera u suzbijanju širenja zaraze. Vlasti u Singapuru su u proteklih godinu i nešto više dana uvodile strogi lockdown, oštre kontrole na granici, ali i masovna testiranja i traženje kontakata zaraženih osoba. Dosad su ukupno zabilježili 62.630 slučaja zaraze, ali i samo 36 preminulih od covida-19.
Pritom su na početku pandemije Singapur su stručnjaci gotovo svakodnevno isticali kao pozitivan primjer u borbi protiv koronavirusa, napominjući da bi i drugi trebali slijediti njihov primjer:
- Ako Singapur ne može obuzdati epidemiju koronavirusa, ne vidim nijednu zemlju koja to može, rekao je još krajem veljače 2020. za Reuters Michael Osterholm, stručnjak za zarazne bolesti na Sveučilištu u Minnesoti. Azijski grad-državu pohvalio je tada i WHO čiji je direktor Tedros Adhanom Ghebreyesus napomenuo da su "preokrenuli svaki kamen da nađu zaražene".
No, nakon gotovo 18 mjeseci iscrpljujuće borbe protiv koronavirusa u bogatom gradu-državi neki su počeli zagovarati zaokret u strategiji borbe protiv covida. Tako su u tekstu za dnevni list Straits Times tri vodeće osobe singapurskog "stožera" predložile popuštanje mjera i povratka "normalnom" životu. Među njima je dozvola putovanja bez karantene, dozvola velikih okupljanja i konačno, prestanak brojanja novozaraženih osoba.
'Kao i gripa'
- Umjesto da svakog dana pratimo broj zaraženih, trebamo se koncentrirati na ishod njihove zaraze: koliko je ljudi doista oboljelo od covida, koliko je njih završilo na odjelu intenzivne njege, koliko ih je završilo na respiratoru i tako dalje. Tako otprilike pratimo gripu, napisali su u Straits Timesu ministri trgovine, financija i zdravstva.
- Mi virus ne možemo iskorijeniti, ali pandemiju možemo pretvoriti u nešto manje prijetećeg, poput gripe, i nastaviti s našim životima.
Ovaj prijedlog povratka u "normalnost" uvelike se oslanja na masovno cijepljenje, promjene u metodama testiranja, učinkovitijem liječenju oboljelih i društvenoj odgovornosti. Tako je u Singapuru 62,8 posto ljudi primilo najmanje jednu dozu cjepiva, dok je potpuno cijepljeno 37,4 posto stanovništva. Cilj vlasti je do početka kolovoza potpuno cijepiti barem dvije trećine populacije.
Prijedlog predstavlja i značajni odmak od takozvane "zero covid" strategije koju koristi niz azijsko-pacifičkih država poput Novog Zelanda i Tajvana i mogao bi poslužiti kao model za uspješnu tranziciju prema podnošljivijem suživotu s virusom, smatra Daily Telegraph.
- Dosadašnji dokazi sugeriraju da cijepljenjem možemo obuzdati covid-19, napisali su ministri u Strait Timesu.
Cijepljenje je ključno
Ministri su sugerirali i da bi u novoj strategiji naglasak bio na jednostavnijim i bržim testovima, novim metodama liječenja bolesnih i dozvola putovanja u zemlje koje "kontroliraju širenje zaraze".
- Ključna stvar u svakoj pandemiji kroz povijest čovječanstva, od kuge u 14. stoljeću do svinjske gripe je u tome da se naposljetku to pretvorilo u endemsku bolest bez obzira na to što je neko društvo napravilo. Većina virusa s vremenom postaje više zarazna, ali i manje smrtonosna, kaže profesor Paul Tambyah, predsjednik Azijsko-pacifičkog društva za klinički mikrobiologiju i infektologiju.
Profesor Tambyah smatra i da društva sa "zero covid" strategijom naprosto plaćaju previsoku cijenu za takav pristup pandemiji:
- To nije samo pitanje ekonomskog pada, već i odgođenih operacija, propuštenih rutinskih zdravstvenih pregleda... To je naročito slučaj kada je u pitanju delta varijanta virusa koja se brže i lakše prenosi, ali je i manje smrtonosna, smatra.
No i Tambyah ističe da je u borbi s pandemijom ključno cijepljenje, bez kojeg neće biti moguće postići ciljeve koje si je vlast u Singapuru zacrtala.
Na kraju, valja napomenuti da su u Singapuru i dalje na snazi stroge mjere kontrole širenja zaraze, poput ograničavanja okupljanja većeg broja ljudi za istim stolom u restoranu, ograničavanja broja ljudi u teretanama, ograničenju okupljanja na javnim skupovima, obavezno testiranja za ljude u "rizičnim okruženjima" i tako dalje.