Degradacija tla na planetu izazvat će migraciju najmanje 50 milijuna ljudi do 2050. te do 700 milijuna ako se ne poduzmu mjere da se zaustavi šteta, upozorilo je u ponedjeljak više desetaka znanstvenika.
Degradacija zemlje, uzrokovana između ostalog neodrživom poljoprivrednom praksom, zagađenjem i urbanom ekspanzijom, već šteti dobrobiti 3,2 milijarde ljudskih bića, ili 40 posto svjetskog stanovništva, istaknuto je u prvom globalnom izvješću ikada na tu temu.
Tlo je u "kritičnom" stanju, upozorava ta opsežna studija ostvarena pod pokroviteljstvom Međuvladine platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), okupljene na plenarnoj sjednici čitav tjedan u Medellinu u Kolumbiji.
"Transformirali smo veliki dio naših šuma, naših pašnjaka, izgubili smo 87 posto naših vlažnih zona. Doista smo promijenili kopnenu površinu", istaknuo je Robert Watson, predsjednik IPBES-a koji broji 129 zemalja članica.
Loše eksploatirana ili previše eksploatirana, tla gube na kvaliteti. To se očituje sve većim smanjenjem "obradivih površina te, stoga, i sredstava za život" što će "primorati ljude na odlazak. Više neće biti moguće živjeti na tom tlu", istaknuo je on.
Do 2050. ta degradacija, "zajedno s problemom globalnog zatopljenja usko povezanim s njom, primorat će 50 do 700 milijuna osoba na migracije", dodaje se u toj analizi koju je provelo stotinjak dobrovoljnih istraživača iz 45 zemalja.
Najoptimističniji izgledi su nam "ako doista pokušamo s održivom poljoprivrednom i šumskom praksom, minimiziranjem klimatskih promjena gospodarenjem s niskim udjelom ugljika", dodao je Watson.
No, "ako nastavimo s našom neodrživom praksom i ako globalno zatopljenje postane sve kritičnije", približno 700 milijuna ljudi bit će primorano migrirati u sljedećih trideset godina, upozorio je on.
Fenomen se pothranjuje "visoko potrošačkim životnim stilom" bogatih zemalja, kao i rastom prihoda i demografijom u zemljama u razvoju, dodaje se u izvješću.
Pogoršanje kvalitete tla također je čimbenik ratova. "Smanjenje produktivnosti tla čini društva osjetljivijima za društvenu nestabilnost, posebice u sušnim krajevima.
Ono utječe na prehrambenu sigurnost, vodu koju pijemo, zrak koji udišemo, dakle na sve stanovnike Zemlje što predstavlja gospodarski trošak procijenjen na 10 posto godišnjeg BDP-a.
Do danas samo 25 posto tla na planetu nije "znatno ugroženo" ljudskom aktivnošću a taj bi postotak mogao pasti na 10 posto do 2050.