Europska unija i njezinih 27 država članica oštro osuđuju teroristički napad koji se 22. travnja dogodio u pokrajini Kašmir, pri čemu su smrtno stradali i nevini civili. Terorizam nikad nije rješenje. Odgovorni za taj zločin moraju biti kažnjeni. EU je jako zabrinuta zbog nagle eskalacije tenzija u regiji te apelira na obje zaraćene strane da se suzdrže od svih aktivnosti koje bi mogle dodatno zakomplicirati situaciju, stoji u službenoj izjavi Europskog vijeća na tu temu, čime se potvrdilo da je Bruxelles zauzeo točno onaj stav koji se od njega i očekivao u ovoj nemiloj situaciji - gurnuo je glavu u pijesak te je "tamo nekom dalekom Potkontinentu" poslao svoje "misli i molitve".
Europskoj uniji ne treba zamjeriti, trenutačno ima uistinu mnogo izazova na vlastitom tanjuru, zbog čega se nema kapaciteta baviti trzavicama koje se odvijaju na drugoj strani Zemljine polutke.
Ni Donald Trump nije pretjerano zainteresiran. Na vojne napade susjeda - nuklearnih sila - kratko se i šturo osvrnuo tijekom konferencije za novinare u srijedu, komentiravši kako je razvoj situacije "grozan i nepotreban". Nije trebalo dugo čekati da se Islamabadu i New Delhiju stavi na raspolaganje kao mirovni posrednik. Ta, ipak se dokazao na Bliskom istoku, gdje su posljednji tjedni osobito krvavi i imaju sav potencijal rapidno se pogoršati sljedećih dana, te u Ukrajini u kojoj ni nakon puna dva mjeseca medijacije nema opipljivih pomaka.
PROČITAJTE VIŠE Pogledajte usporedbu vojne moći Indije i Pakistana
Pakistanski sustav protuzračne obrane ovoga je četvrtka uspješno presreo najmanje 12 indijskih dronova. Vlasti u Islamabadu tvrde da je u incidentu poginuo jedan civil, dok je najmanje četvero vojnika ranjeno. Glasnogovornik pakistanske vojske, general Ahmed Sharif Chaudhry, na konferenciji za novinare izjavio je da je Indija izgubila kompas te ju je ponovno optužio za "besramnu i neisprovociranu agresiju".
Treba naglasiti kako do završetka pisanja ovog teksta još niti jedna organizacija nije preuzela odgovornost za likvidaciju hinduističkih turista na sjeveru Kašmira 22. travnja, koje New Delhi navodi kao casus belli. Islamabad tvrdi da s napadom nema nikakve veze.
No, svejedno tvrde da će se braniti svim raspoloživim sredstvima, a premijer Shehbaz Sharif sunarodnjacima daje obećanje da će osvetiti "svaku kaplju krvi poginulih pakistanskih žrtava".
U obje su zemlje, u znak opreza, obustavljeni letovi do početka vikenda, a u pograničnim je zonama proglašeno i izvanredno stanje. Bolnice i zdravstvene ustanove u stanju su pripravnosti za pojačan rad tijekom sljedećih dana, zbog čega je sve zdravstveno osoblje prisilno vraćeno s godišnjih i inih odmora.
Teško je predvidjeti kojim će se smjerom razvijati situacija. Ako su prethodni ovakvi incidenti ikakva smjernica, a bilo ih je mnogo od 1947. do danas, logika nalaže da bi obje zemlje mogle uskoro stati na loptu jer im ne odgovara daljnja eskalacija sukoba. Međutim, vanjskopolitički časopis Foreign Affairs ističe da su okolnosti osjetno drugačije nego što su bile 2019. godine. Autor Sushant Singh u članku "Indija i Pakistan opasno su blizu ruba" ističe da je situacija u Kašmiru danas "volatilnija nego prije".
"U središtu krize u Kašmiru nalazi se zapaljiva mješavina vjerskog nacionalizma, autoritarnog upravljanja i neriješenih političkih frustracija", ističe Singh. Podsjeća da je počelo "kapati" još 2019. kada je Modi ustavnom reformom ukinuo Kašmiru autonomni status kako bi ga vratio na "normalne postavke".
Podsjetimo, riječ je o regiji na sjeverozapadu Indije u kojoj živi većinski muslimansko stanovništvo, iako se od neovisnosti (1947.) nalazi pod kontrolom većinski hinduističkog New Delhija. Modija su politika čvrste ruke i potreba da pred svojih više od milijardu sunarodnjaka dokaže kako ih je spreman braniti po svaku cijenu dovele u klopku, u situaciju u kojoj na svaki čin provokacije mora odgovoriti neproporcionalno silovito, čak i onda kad im je i samima silovit odgovor rizičan.
"Neprestani fokus vlade na kažnjavanje Pakistana, osnaženo hipernacionalističkim medijima u Indiji, drastično je suzilo prostor za deeskalaciju te je New Delhiju ostavilo malo alternativa upotrebi vojne sile", stoji u Singhovoj analizi, uz eksplicitnu napomenu da jasne dugoročne strategije za ovo stezanje mišića zapravo nema.
Pakistan za to vrijeme najavljuje snažnu odmazdu. Iako još uvijek postoji šansa da će osveta biti kozmetička i da će se akteri zaustaviti u gabaritima trenutačnog, predratnog stanja, izgledno je da je još jedan državnik - osim Putina, Trumpa i Xija - svojim nesmotrenim i nepromišljenim potezom, kojim se na globalnoj pozornici želio dokazati kao snagator, nehotice otvorio još jednu Pandorinu kutiju koju će biti teško "samo tako" zatvoriti.
Komentari
0