Portal ‘ERN‘ iz Bruxellesa objavio je ovaj tjedan analizu o padu potpore za ulazak u EU u Sjevernoj Makedoniji. Naime, u godinama kada je zemlja napravila konkretne pomake, proces je imao veliku podršku. I obrnuto: kad je integracija usporena ili blokirana, potpora EU je pala.
Zbog složenosti procesa i nedostatka političkog konsenzusa za prevladavanje otvorenih pitanja s Grčkom i Bugarskom, stav prema EU često je bio rezultat sukoba političkih stranaka, a manje vanjskih utjecaja ili razvoja događaja, piše Europe right now.
Putanja pada
Neposredno nakon osamostaljenja, 90-ih, potpora EU bila je gotovo apsolutna. Integracija u EU postavljena je kao drugi najvažniji prioritet nakon ulaska u NATO, što je do sada ujedinilo sve etničke skupine i političke stranke. Na pitanje hoće li se sutra održati referendum na kojem će se odlučivati o ulasku zemlje u EU, gotovo 90 posto izjasnilo se "za".
Zatim je ta potpora postupno počela opadati zbog nedostatka jasne europske perspektive i veta Grčke. Prema istraživanjima Instituta za demokraciju "Societas Civilis" objavljenim krajem prosinca 2023., 2014. ta je potpora iznosila 80 posto, a danas je pala na 60 posto. Sadašnja niska potpora EU prisutna je zbog veta Bugarske jer nije moguće otvoriti prva poglavlja.
Razlog nemogućnosti otvaranja prvih poglavlja, odnosno nedostatak ustavnih promjena u Sjevernoj Makedoniji, ponovno je vratio pesimizam građanima. Studeni 2023. bio je rok za usvajanje izmjena, mjesec kada je završila faza screeninga, ali glavne stranke nisu postigle dogovor kako bi osigurale dvije trećine glasova u Saboru, potrebne za odobrenje izmjena. na Ustav. To je potaknulo još veći skepticizam prema EU: najnovije istraživanje koje je objavio Institut za demokraciju pokazuje da nova generacija građana (18-23 godine) ima niži postotak podrške EU i iznosi samo 52 posto.
Koje su alternative Europskoj uniji?
Najnovija istraživanja pokazuju da ne samo da pada potpora EU, već među građanima Sjeverne Makedonije raste postotak onih koji smatraju da zemlja ima alternativu integraciji u EU. Gotovo polovica građana smatra da bi druga alternativna unija (primjerice BRICS) bila dobra alternativa EU. Neobjavljeni rezultati (crosstabulations) istraživanja koje je provela BRIMA (po narudžbi Eurothink i BIRC), pokazuju da postoji velika etnička razlika kada je riječ o potpori europskim integracijama.
Samo 31,7 posto etničkih Makedonaca slaže se s mišlju da je "integracija u EU dobra stvar", dok je među etničkim Albancima to 84,2 posto. U drugim zajednicama podrška ovom nalazu je blizu 45 posto. 62,2 posto etničkih Makedonaca i samo 6 posto etničkih Albanaca smatra da je odnos EU prema Sjevernoj Makedoniji neispravan. Među etničkim Makedoncima 48,9 posto smatra da je EU najbolja alternativa, dok 46,4 posto smatra da zemlja treba tražiti alternativu Uniji. Među etničkim Albancima većina (91,1 posto) smatra da je EU najbolja alternativa, dok samo 8,5 posto smatra da treba tražiti alternativu.
Postoje i etničke razlike u očekivanjima kada će država postati dijelom EU: polovica etničkih Makedonaca smatra da će taj proces trajati od 10 do 26 godina, dok 33 posto kaže da država nikada neće postati članica; dok 55 posto etničkih Albanaca vjeruje da će se integracija postići u sljedećih 15 godina.
Ono što povezuje obje etničke zajednice su razlozi zašto podržavaju EU integracije, a to su: bolji život, smanjenje nezaposlenosti, veća demokracija. Kada je riječ o razlozima protivljenja EU integracijama, etnički Makedonci kao glavni razlog navode gubitak etničkog identiteta (narativ opozicije da se protivi sporazumu s Grčkom i Bugarskom), dok kod etničkih Albanaca - bijeg mladih.
Na kraju bi Albanija mogla povući Skoplje u EU
Dakle, tri veta članica EU-a (Grčka 2008.-2018., Francuska 2019. i Bugarska 2020.-danas) glavni su faktor koji je povećao euroskepticizam u zemlji i smanjio podršku Uniji na najnižu točku. Ova politika cikličkih veta zauzvrat proizvodi političare koji nisu toliko predani i motivirani za reforme, kao što je sadašnja vlada u Skoplju. Što je veća podrška EU, to je veći građanski pritisak na politiku da ispuni kriterije za članstvo. U biti, politika nije toliko zainteresirana za članstvo u EU zbog gubitka dijela kontrole nad institucijama koje bi trebale funkcionirati kao neovisne, poput pravosudnog sustava.
Činjenica da postoje velike etničke razlike kada je riječ o percepciji i podršci europskim integracijama, čini ovo pitanje važnim za sigurnost i stabilnost Sjeverne Makedonije. U situaciji kada bi Albanija sama napredovala u pregovaračkom procesu, sjevernomakedonski etnički Albanci osjećali bi se frustrirano zbog "dugog čekanja uzrokovanog etničkim Makedoncima".
Uzimajući u obzir različite poglede na alternative EU, mogućnost razmjene teritorija između Kosova i Srbije kao konačnog dogovora (osobito ako se Donald Trump vrati na vlast u SAD), secesionističke tendencije etničkih Srba u BiH i Hercegovine, tada bi i među etničkim Albancima Sjeverne Makedonije ojačali politički pokreti koji propagiraju odcjepljenje od Sjeverne Makedonije i privrženost Albaniji.
Ako imamo Albaniju koja je bliža EU, onda bi nastojanja za ulazak Albanije bila predstavljena kao komplementarna onima za integraciju u EU. Trenutak koji bi nedvojbeno bio polazište nekog ozbiljnijeg međunacionalnog sukoba.