- Trump uveo carine za osam europskih država zbog Grenlanda
- Trump: ‘Hoću li upotrijebiti silu? Bez komentara‘
- Starmer: ‘Mislim da Trump ne razmatra vojnu akciju‘
- Trump norveškom premijeru poslao nevjerojatno pismo
Aktualni tekst o događanjima vezanim uz grenlandsku krizu pronađite OVDJE
Sky News: ‘Trump priznao da je možda bio pogrešno informiran o europskim snagama na Grenlandu‘
Donald Trump navodno je priznao britanskom premijeru Keiru Starmeru u njihovom nedjeljnom telefonskom razgovoru da je možda bio dezinformiran o motivaciji za raspoređivanje europskih vojnih snaga na Grenland, izvijestio je dopisnik Sky Newsa iz SAD-a Mark Stone, rekavši daje primio takvu informaciju.
Ukoliko je tome tako, to bi, kako se navodi, očito moglo značiti odstupanje od ranijeg stava američkog predsjednika, što bi moglo pružiti put za deeskalaciju napetosti oko Grenlanda. Trumpova motivacija da zaprijeti carinama zbog Grenlanda bilo je raspoređivanje malog broja vojnog osoblja na Grenland krajem prošlog tjedna.
U subotnjoj objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, najavljujući prijetnju carinama, rekao je da su te snage raspoređene "iz nepoznatih razloga". Njegov zaključak bio je takav da je njihovu prisutnost tumačio kao provokaciju protiv njega, odredivši zemlje koje su rasporedile vojno osoblje za odmazdu carinama.
Starmer je pokušao uvjeriti Trumpa da su vojna raspoređivanja usmjerena na rješavanje sigurnosnih problema SAD-a, a ne na suprotstavljanje američkim prijetnjama. Diplomati, navodi Stone, trenutačno često govore o "skretanju s puta" i sada se ulažu usklađeni napori u pronalaženje načina da se Trump uvjeri da ukloni carinsku prijetnju i vrati se odmjerenom dijalogu o tome kako riješiti neslaganje u vezi Grenlanda.
Pritom je ključno uvjeriti američkog predsjednika da su vojne snage tamo kako bi riješile njegove sigurnosne probleme. No, što Trump više odbija isključiti korištenje vojske za zauzimanje Grenlanda, to je vjerojatnije da će europske snage zapravo postati potrebne za obranu danskog teritorija, što znači doista do sada neviđena vremena velikog iskušenja za transatlantski savez, zaključio je Stone.
Danska želi trajnu misiju NATO-a na Grenlandu
U Bruxellesu je održan sastanak glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, danskog ministra obrane Troelsa Lunda Poulsena te ministrica vanjskih poslova Grenlanda Vivian Motzfeldt. Kako prenosi danski Ekstra Bladet, Poulsen i Motzfeld predložili su trajniju misiju NATO-a na Grenlandu i Arktiku.
- Predložili smo to, a glavni tajnik NATO-a je uzeo na znanje - rekao je Poulsen danskim novinarima nakon sastanka.
- Vjerujem i nadam se da ćemo se moći dogovoriti oko okvira kako bi se to moglo ostvariti - dodao je.
Posljednjih su dana vojnici iz brojnih zemalja članica NATO-a stigli na Grenland u sklopu vježbe Arktička izdržljivost. Ali to je vježba koju vodi Danska, a ne NATO-ova misija.
Trump: Hoću li upotrijebiti silu zbog Grenlanda? Bez komentara
Američki predsjednik Donald Trump ponovio je u razgovoru za NBC News svoju prijetnju da će Europi nametnuti nove carine ako ne podrže njegov plan o pripajanju Grenlanda. U kratkom telefonskom intervjuu, Trump je rekao da će "100%" pogoditi europske nacije carinama, uz prijedlog tim zemljama da se usredotoče na rat u Ukrajini.
- Europa bi se trebala fokusirati na rat Rusije i Ukrajine jer, iskreno, vidite što im je to donijelo. Na to bi se trebali usredotočiti, a ne na Grenland - rekao je Trump.
Novinar NBC Newsa izravno ga je upitao je li spreman upotrijebiti silu da dobije Grenland, na što je Trump odgovorio:
- Bez komentara.
U razgovoru je bilo riječi i o Nobelovoj nagradi. Referirajući se na svoje pismo norveškom premijeru, Trump je odbacio ideju da Norveška nema utjecaja na natjecanje za Nobelovu nagradu za mir te da je odluka u potpunosti na odboru.
- Norveška to potpuno kontrolira, unatoč onome što govore. Vole reći da s tim nemaju ništa, ali imaju sve veze s tim - rekao je Trump.
Farage: Moramo pregovarati, ne uzvraćati
Čelnik stranke Reform UK Nigel Farage izjavio je da će u srijedu na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu razgovarati s predstavnicima američke administracije o odluci SAD-a da zaprijeti Ujedinjenom Kraljevstvu uvođenjem carina.
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je najavio da će od 1. veljače uvesti carine od 10 posto na robu iz UK-a i još sedam europskih zemalja, nakon što su te države, kako tvrdi, blokirale njegove napore da kupi Grenland.
Farage, dugogodišnji prijatelj Donalda Trumpa, rekao je kako je ‘uvijek teško procijeniti blefira li predsjednik‘, ali je dodao da su takvi potezi pogrešni i da bi bili vrlo, vrlo štetni za Ujedinjeno Kraljevstvo.
Ipak, istaknuo je da izlazak iz Europske unije daje Britaniji prednost u pregovorima, jer više nije vezana uz zajednička trgovinska pravila EU-a. ‘U poziciji smo da možemo pregovarati‘, rekao je Farage, priznajući da je zbog situacije ‘zabrinut i ozbiljno uznemiren‘.
Potvrdio je i da će se u srijedu u Davosu sastati s dužnosnicima Bijele kuće. Dan ranije, šef politike Reform UK-a Zia Yusuf izjavio je za Sky News da Farage još nije razgovarao s Trumpom o toj temi, ali da bi to bio spreman učiniti ako ga na to zatraže premijer ili ministar vanjskih poslova.
Upitan treba li UK odgovoriti protu-mjerama i uvođenjem uzvratnih carina, Farage je to odbacio.
- Uzvraćanje bi nas vjerojatno još više pogodilo. Moramo pregovarati. To je jedno od područja u kojima nam Brexit omogućuje izravne pregovore, rekao je.
Dodao je i da Trump često koristi blef kao dio pregovaračke taktike, ali upozorio: ‘Nikada ne možete u potpunosti predvidjeti što će učiniti. No u ovoj fazi uzvratne carine nemaju nikakvog smisla‘.
EK ima spremne protumjere
Glasnogovornik Europske komisije Olof Gil je rekao u ponedjeljak u Bruxellesu na Europska komisija ima na raspolaganju protumjere kako bi zaštitila svoje interese ako američka administracija ostvari prijetnju i nametne dodatne carine nekim državama članicama.
- Imamo sredstva na raspolaganju i spremno smo ih upotrijebiti kako bi zaštitili naše ekonomske interese, rekao je glasnogovornik Komisije.
On je ipak rekao da EU preferira „suzdržanost“ i konzultacije sa Sjedinjenim Američkim Državama umjesto eskalacije. Rekao je da su predstavnici EU “u stalnim konzultacijama“ s američkim kolegama na svim razinama, uključujući i političkoj, kako bi na odgovoran način pronašli rješenje. Ali, ako ne dođe do rješenja i najavljene američke tarife stupe na snagu, EU će imati na raspolaganju alate za odmazdu i nametanje protumjera.
- Odgovorno vodstvo podrazumijeva i suzdržanost. To je naš pristup, rekao je glasnogovornik Komisije. Podsjetio je na izjavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da Komisija ustraje u stavu zaštite teritorijalnog integriteta i suvereniteta država članica.
Još 24. lipnja prošle godine EU je spremila paket vrijedan 93 milijardi eura carina na američku robu kao odmazdu na tada najavljene američke tarife. No, te su mjere su privremeno suspendirane nakon što su američki predsjednik Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen postigli dogovor o trgovinskim odnosima.
Te mjere mogu stupiti na snagu već 6. veljače ove godine kada ističe sadašnja suspenzija, bez potrebe dodatnih procedura u EU.
Unutar EU se vode konzultacije za protumjere ako Trump ostvari prijetnju. Glasnogovornik EK Olof Gil je rekao da je cilj Komisije postići maksimum europskog jedinstva. Prva rasprava je bila na razini stalnih predstavnika država članica, potom u ponedjeljak na razini ministara vanjskih poslova, a u četvrtak bi se trebao održati i izvanredni sastanak Europskog vijeća koji je sazvao predsjednik Antonio Costa.
Glasnogovornik je ipak rekao kako su do sada, kao rezultat prošlogodišnjeg dogovora Trumpa i Von der Leyen, trgovinski odnosi EU i SAD bili stabilni, predvidljivi i korisni. EU bi htjela takvo stanje održati, ali je svjesna da ako se prijetnje ostvare, onda će i EU morati odgovoriti.
Europske tvrtke na Trumpovu nišanu zbog Grenlanda
Dok se europske tvrtke navikavaju na prošlogodišnje carinske sporazume sa Sjedinjenim Državama koje je EU teško izborila, predsjednik Donald Trump ponovno ih je stavio na metu novom eksplozivnom prijetnjom uvođenjem carina državama koje se protive njegovu planiranom preuzimanju Grenlanda.
Trump je u subotu rekao da će od 1. veljače uvesti dodatne carine na robu uvezenu iz članica EU-a Danske, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske i Finske, zajedno s Velikom Britanijom i Norveškom koje nisu članice, sve dok se SAD-u ne dopusti da kupi Grenland. Korak je to koji su glavne države EU-a osudile kao ucjenu.
U nedjelju su veleposlanici Europske unije postigli široki dogovor o intenziviranju napora kako bi se Trumpa odvratilo od uvođenja tih carina, a pripremili su i paket odmazde ako se carine nastave, rekli su diplomati EU-a.
Taj šokantan potez potresao je industriju i odjeknuo diljem tržišta zbog bojazni od povratka nestabilnosti prošlogodišnjeg trgovinskog rata, koji je ublažen tek carinskim sporazumima postignutim sredinom godine.
- Ovaj najnoviji spor pojačao je zabrinutost zbog mogućnosti raspada NATO saveza i izmjena prošlogodišnjih trgovinskih sporazuma s nekoliko europskih zemalja, rekao je Tony Sycamore, tržišni analitičar tvrtke IG sa sjedištem u Sydneyu.
Moguća obnova trgovinskog rata
U objavi na Truth Socialu, Trump je rekao da će sljedećeg mjeseca stupiti na snagu dodatne uvozne carine od 10% na robu iz navedenih europskih zemalja, a sve su one već podložne carinama između 10% i 15% koje je američki predsjednik uveo prošle godine.
Skupina 27 zemalja, koja je 2024. godine imala procijenjenih 1,5 bilijuna dolara trgovine robom i uslugama s SAD-om, čini se da će se uzvratiti. Europa ima velike proizvođače automobila u Njemačkoj, proizvođače lijekova u Danskoj i Irskoj te tvrtke za potrošačku i luksuznu robu od Italije do Francuske.
Čelnici EU-a trebali bi u četvrtak na hitnom samitu u Bruxellesu raspravljati o opcijama, uključujući paket carina na američki uvoz vrijedan 93 milijarde eura koji bi automatski mogao stupiti na snagu 6. veljače nakon šestomjesečne pauze.
Drugi je dosad nikad korišteni ‘Instrument protiv prisile‘ (ACI), koji bi mogao ograničiti pristup javnim natječajima, ulaganjima i bankarskim aktivnostima ili ograničiti trgovinu uslugama, gdje je SAD s EU-om u suficitu.
Analitičari su rekli da je ključno pitanje kako će Europa odgovoriti - ‘klasičnim‘ trgovinskim ratom i uzvraćanjem carinama, ili strožim pristupom.
- Najvjerojatniji put je povratak trgovinskom ratu koji je stavljen na čekanje sporazumima na visokoj razini između SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a ljeti, rekao je Carsten Nickel, zamjenik direktora istraživanja u londonskoj konzultantskoj tvrtki Teneo.
Trgovanje s ‘manje problematičnima‘
Direktor njemačkog proizvođača podmornica TKMS-a, Oliver Burkhard, rekao je da je prijetnja s Grenlandom možda poticaj koji je Europi bio potreban da pooštri svoj pristup i usredotoči se na razvoj vlastitih zajedničkih programa kako bi bila neovisnija od SAD-a.
- Vjerojatno je potrebno... primiti ovakav udarac da shvatimo da ćemo se u budućnosti možda morati drugačije prilagoditi, rekao je za Reuters.
Sussannah Streeter, glavna investicijska voditeljica strategija u tvrtki Wealth Club, rekla je da ova nova prijetnja stvara ‘još jedan sloj‘ složenosti za tvrtke koje se bore s već ‘kaotičnim‘ američkim tržištem. Tvrtkama je ostalo malo kapaciteta za apsorbiranje novih carina, dodala je.
- Trgovinski rat stvara samo gubitnike, rekao je Christophe Aufrere, direktor francuskog udruženja automobilske industrije PFA.
A dužnosnik francuskog industrijskog udruženja koje predstavlja najveće tvrtke u zemlji dodao je da grenlandsko pitanje pretvara carine u ‘alat za politički pritisak‘ i pozvao regiju da smanji svoju ovisnost o američkom tržištu.
Neil Shearing, glavni ekonomist grupe u Capital Economicsu, istaknuo je da neke zemlje EU-u, Španjolska, Italija i druge, nisu na popisu carina, što bi vjerojatno dovelo do ‘preusmjeravanja‘ trgovine unutar bloka slobodne trgovine Europske unije kako bi se izbjegli porezi.
Analitičari su dodali da bi nove carine, budu li uvedene, vjerojatno naštetile Trumpu. One bi podigle američke cijene i dovele do prevelikih troškova i prije nego što carine stupe na snagu, a istovremeno bi potaknule tvrtke da traže nova tržišta.
- Za Europu je ovo velika geopolitička glavobolja i umjereno velik ekonomski problem. Ali to bi se moglo i obiti o glavu Trumpu, rekao je Holger Schmieding, glavni ekonomist Berenberga sa sjedištem u Londonu.
- Logika i dalje ukazuje na ishod koji poštuje pravo Grenlanda na samoodređenje, jača sigurnost na Arktiku za NATO u cjelini i uglavnom izbjegava ekonomsku štetu za Europu i SAD, zaključuje.
Francuska i Njemačka: ‘Nećemo dopustiti da nas se ucjenjuje‘
Europa neće biti ucjenjivana te će jasno i ujedinjeno odgovoriti na carine kojima joj SAD prijeti zbog podrške Danskoj po pitanju Grenlanda, poručili su u ponedjeljak ministri financija Njemačke i Francuske.
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je najavio nove carine na uvoz iz osam europskih zemalja, američkih saveznica iz NATO-a, dok se SAD-u ne dopusti da kupi Grenland.
- Njemačka i Francuska se slažu: nećemo dopustiti da nas se ucjenjuje, poručio je njemački ministar financija Lars Klingbeil iz svog ministarstva u kojem je ugostio francuskog kolegu.
- Ucjena između saveznika više od 250 godina, ucjena između prijatelja, potpuno je neprihvatljiva, rekao je francuski ministar Roland Lescure.
Čelnici Europske unije razgovarat će o odgovoru Washingtonu na izvanrednom sastanku koji će se u četvrtak održati u Bruxellesu. Jedna od opcija je paket carina na američki uvoz vrijedan 93 milijardi eura koji bi mogao automatski stupiti na snagu 6. veljače nakon šestomjesečne suspenzije.
- Mi Europljani moramo biti jasni: došli smo do granice, upozorio je Klingbeil.
- Naša ruka je ispružena, no ne planiramo biti ucijenjeni.
Druga opcija je europski Instrument za borbu protiv prisile, mehanizam EU-a protiv gospodarskih prijetnji prozvan ‘gospodarskom bazukom‘.
Njime bi se SAD-u mogao ograničiti pristup europskim javnim natječajima ili se ograničiti trgovina u sektorima u kojima američka strana ima suficit, poput onog digitalnog.
Lescure je rekao da je taj instrument zamišljen kao sredstvo odvraćanja, no da ga se u trenutačnim okolnostima treba razmotriti.
- Francuska želi proučiti tu mogućnost, nadajući se, naravno, da će prevladati odvraćanj”, naglasio je.
Izrazio je nadu da će transatlantski odnos ponovno postati prijateljski i utemeljen na pregovorima, a ne na prijetnjama i ucjeni.
Klingbeil je rekao da ne želi eskalaciju jer bi ona bila nauštrb ekonomija s obje strane Atlantika.
Europa nije ‘slaba‘
Klingbeil i Lescure u ponedjeljak su odgovorili i na tvrdnju američkog kolege Scotta Bessenta da je kontrola SAD-a nad Grenlandom potrebna radi europske ‘slabosti‘.
Lescure je kazao da Europa mora provesti reforme da bi pojačala svoju produktivnost i tehnološku spremnost kako bi dokazala da je Europa snažna.
- Naš cilj u narednim danima, tjednima, kvartalima i godinama jest pristojno, ali odlučno uvjeriti Scotta Bessenta da je u krivu, zaključio je francuski ministar.
Starmer: Mislim da Trump ne razmatra vojnu akciju
Britanski premijer vjeruje da je ispravan pristup pitanju Grenlanda kroz ‘mirnu raspravu među saveznicima‘, dodajući da će pristup Britanije biti pragmatičan, a ne pasivan, te da ne želi eskalirati carinski rat.
- Carinski rat nije ni u čijem interesu i nismo došli do te faze. Stoga je moj fokus osigurati da ne dođemo do te faze.
Starmer je rekao da je u nedjelju razgovarao s Trumpom i rekao mu da su europske snage na Grenlandu ‘očito tamo kako bi procijenile i radile na riziku od Rusa‘.
Rekao je da se nada da je sada sve ‘stvarno jasno‘.
Starmerov prijedlog da Britanija neće poduzeti odmazdu protiv američkih carina u suprotnosti je s odgovorom Europske unije, čiji su dužnosnici raspravljali o mogućnostima odgovora, uključujući paket carina od 93 milijarde eura na američki uvoz.
Starmer je rekao da prijetnje riskiraju uzrokovati ‘silaznu spiralu‘ za Britaniju, u smislu trgovine i slabljenja saveza.
- Ne želim da se to dogodi, rekao je, ali je dodao: ‘To ne znači da stavljamo po strani svoje principe i svoje vrijednosti. Naprotiv, vrlo smo jasni u vezi s tim što su‘.
Starmer je izgradio čvrst odnos s Trumpom i u svibnju prošle godine postao je prvi čelnik koji je osigurao sporazum o snižavanju nekih carina.
Na pitanje misli li da Trump doista razmatra vojnu akciju, Starmer je rekao: ‘Zapravo ne. Mislim da se to može i treba riješiti mirnim razgovorom‘.
Povjerenik EK: ‘Ovo ucjenjivanje mora prestati, Grenland nikada neće biti američki‘
EU ima ‘alate‘ za odvraćanje Donalda Trumpa od nametanja novih carina zemljama koje se protive američkoj aneksiji Grenlanda, upozorio je u ponedjeljak povjerenik Europske komisije Stéphane Séjourné, dodajući da ‘Grenland nikada neće biti američki‘.
- Ovo ucjenjivanje mora prestati. Mislim da američka vlada čini veliku pogrešku: testira Europu na dvama temeljnim načelima europske integracije, samoodređenju naroda i teritorijalnom suverenitetu država članica Europske unije, izjavio je za radio France Inter povjerenik za prosperitet i industrijsku strategiju.
- Ako to ne kažemo jasno, nastat će utrka, a ne znam gdje će završiti ova želja za moći i aneksijom Grenlanda, zaključio je Séjourné.
U subotu je predsjednik SAD-a zaprijetio nekoliko europskih zemalja koje su poslale trupe na Grenland novim carinama ako se teritorij ‘u cijelosti ne proda‘ Sjedinjenim Državama.
Suočeni s ovim ‘školskim slučajem prisile‘, ‘imamo alate na raspolaganju i moramo ih koristiti ako je potrebno i ako se te carine potvrde, ustvrdio je francuski povjerenik, naglašavajući potrebu za jedinstvom među Europljanima.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron naznačio je da će od europskih kolega zatražiti da aktiviraju ‘instrument protiv prisile‘ EU-a ako se prijetnje carinama koje je iznio Donald Trump ostvare, prema njegovu bliskom izvoru.
- Nalazimo se u fazi američke prijetnje; i mi u Europi moramo biti spremni na fazu prijetnje, dodao je Stéphane Séjourné, podsjećajući da je ‘Instrument protiv prisile (ACI), na neki način, oružje odvraćanja koje bi trebalo omogućiti dijalog i, prije svega, spriječiti nametanje carina‘.
Ako se provedu, niz mogućih mjera uključuje, na primjer, zabranu američkim tvrtkama da se natječu na europskim javnim nabavama, objasnio je povjerenik.
EU bi također mogao aktivirati paket dodatnih carina od 93 milijarde eura, koji je trenutačno zamrznut, protiv Sjedinjenih Država.
Starmer: ‘Borimo se za svoje vrijednosti, ali SAD ostaje saveznik‘
Britanski premijer Keir Starmer naglasio je da želi održati odnos UK i SAD ‘čvrstim, konstruktivnim i usmjerenim na rezultate‘, unatoč prijetnjama Donalda Trumpa o uvođenju carina.
Na press konferenciji Starmer je istaknuo kako britanska vlada čvrsto brani vrijednosti kada je to važno te da su UK i SAD bliski saveznici čiji odnos duboko znači.
- Pod predsjednikom Trumpom, kao i pod prethodnim predsjednicima, odlučni smo održati taj odnos jakim i konstruktivnim, rekao je premijer.
Starmer je podsjetio da je Trump zaprijetio uvođenjem 10% carina na britanske proizvode 1. veljače, koje bi se 1. lipnja mogle povećati na 25% ako SAD ne uspiju kupiti Grenland. Naglasio je kako UK i SAD rade zajedno na obrani, trgovini i drugim interesima te je branio svoj pristup tzv. posebnom savezništvu.
- Zreli savezi ne znače pretvarati se da razlika ne postoji. Radi se o tome da se razlike rješavaju izravno, s poštovanjem i s fokusom na rezultate, rekao je Starmer. Dodao je da je redovito u kontaktu s Trumpom, a njegov tim svakodnevno komunicira sa svim ključnim osobama u administraciji SAD-a.
Što se tiče Grenlanda, kazao je da svaka odluka o budućnosti Grenlanda pripada isključivo narodu Grenlanda i Kraljevini Danskoj.
- To pravo je temeljno i mi ga podržavamo, rekao je Starmer, ističući da je Danska bliski saveznik UK i SAD te važan član NATO-a. Savezništvo se, dodao je, gradi na poštovanju i partnerstvu, a ne na pritisku. ‘Zato sam rekao da je korištenje carina protiv saveznika potpuno pogrešno. Trgovinski rat nikome ne koristi, a moj je posao uvijek djelovati u nacionalnom interesu UK-a‘.
Jučer je razgovarao s Trumpom, europskim liderima i glavnim tajnikom NATO-a kako bi se pronašlo rješenje temeljeno na partnerstvu, činjenicama i uzajamnom poštovanju. Također je priznao Trumpovu ulogu u poticanju mirovnih napora na Bliskom istoku i bliskoj suradnji oko Ukrajine.
Starmer je zaključio da će UK tražiti rješenja, nastaviti dijalog s partnerima u Europi, NATO-u i SAD-u, te braniti međunarodno pravo.
- Koristit ćemo punu snagu vlade kod kuće i u inozemstvu kako bismo zaštitili sigurnost, životni standard i budućnost britanskog naroda, rekao je premijer.
Na pitanja o reakciji javnosti na Trumpove prijetnje, Starmer je priznao da su one vrlo loše primljene i da se radi o vrlo ozbiljnoj situaciji. Naglasio je da cilj vlade ostaje izbjegavanje trgovinskog rata, koji bi najviše pogodio britanske tvrtke, radnike i obitelji.
- Moramo pronaći pragmatičan, razuman i održiv put naprijed, rekao je Starmer, dodajući da će u narednim danima ponovno razgovarati s Trumpom i nastaviti angažman s europskim saveznicima kako bi se situacija riješila u skladu s nacionalnim interesom UK-a.
Trump pisao norveškom premijeru
Američki predsjednik Donald Trump uputio je pismo norveškom premijeru, dok se spor oko Grenlanda dodatno zaoštrava.
U dokumentu upućenom norveškom premijeru Jonasu Gahru Støreu, do kojeg je došao Sky News, Trump dovodi u pitanje ima li Danska uopće pravo upravljati Grenlandom te tvrdi da ta zemlja ne može zaštititi taj teritorij.
U nastavku je pismo u cijelosti:
- Dragi Jonase, s obzirom na to da je vaša zemlja odlučila ne dodijeliti mi Nobelovu nagradu za mir zbog toga što sam zaustavio osam ratova i više, više ne osjećam obvezu razmišljati isključivo o miru, iako će on uvijek biti prioritet, već sada mogu razmišljati o onome što je dobro i ispravno za Sjedinjene Američke Države.
Danska ne može zaštititi tu zemlju od Rusije ili Kine, a zašto uopće imaju ‘pravo vlasništva’?
Ne postoje nikakvi pisani dokumenti, riječ je samo o tome da je tamo prije stotina godina pristao jedan brod, ali i naši su brodovi tamo pristajali.
Učinio sam više za NATO nego bilo koja druga osoba od njegova osnutka i sada bi NATO trebao učiniti nešto za Sjedinjene Američke Države.
Svijet neće biti siguran ako nemamo potpunu i apsolutnu kontrolu nad Grenlandom.
Hvala!
Predsjednik DJT, napisao je Sky News.
Davey: ‘Kralj Charles bi trebao otkazati posjet SAD-u‘
Čelnik britanskih Liberalnih demokrata Ed Davey izjavio je kako podržava pozive da kralj Charles otkaže planirani državni posjet Sjedinjenim Američkim Državama u travnju, poručivši da se mora suprotstaviti Donaldu Trumpu.
- On je nasilnik, a ono što je u igri, ako krene u kupnju ili invaziju Grenlanda, izuzetno je ozbiljno za našu zemlju, rekao je Davey u izjavi za BBC.
Dodao je kako bi Trumpovo preuzimanje Grenlanda označilo kraj NATO-a, odnosno da bi, u slučaju ekonomskog rata, to imalo izravan utjecaj na troškove života u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Davey je Trumpov državni posjet Velikoj Britaniji prošlog rujna opisao kao pokušaj britanske vlade da se dodvori američkom predsjedniku, koji, kako je rekao, ‘nije urodio plodom‘.
Kao rješenje, Davey predlaže da Ujedinjeno Kraljevstvo zauzme jedinstven stav zajedno sa saveznicima iz tzv. ‘Koalicije voljnih‘.
- To je način da se Donaldu Trumpu pokaže da je izoliran, da imamo alternative i da ćemo mu se vrlo snažno suprotstaviti, poručio je Davey.
Gutteres: ‘Moramo se suprotstaviti moćnima‘
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres izjavio je za BBC kako Sjedinjene Američke Države smatraju da je njihova moć važnija od međunarodnog prava.
Guterres je rekao kako u Washingtonu postoji ‘čvrsto uvjerenje‘ da su multilateralna rješenja nevažna.
- Ono što je važno jest korištenje moći i utjecaja Sjedinjenih Američkih Država, a ponekad i zanemarivanje normi međunarodnog prava, rekao je Guterres.
Dodao je kako su ljudi često neskloni suprotstaviti se moćnima, ali upozorio:
- Ako se ne suprotstavimo moćnima, nikada nećemo moći imati bolji svijet.
Kina odgovorila Trumpu: ‘Prestanite pričati o kineskoj prijetnji‘
Kina je reagirala na najnoviju prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda.
- Volim kineski narod. Volim ruski narod. Ali ne želim ih kao susjede na Grenlandu, to se neće dogoditi. I usput, NATO to mora razumjeti.
Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun poručio je kako je ‘međunarodno pravo, utemeljeno na ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda, temelj sadašnjeg međunarodnog poretka i mora se poštovati‘.
- Pozivamo Sjedinjene Američke Države da prestanu koristiti takozvanu ‘kinesku prijetnju’ kao izgovor za ostvarivanje vlastitih interesa, dodao je Guo.
Trump: ‘Danska nije uspjela ukloniti rusku prijetnju‘
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da Danska nije uspjela učiniti ništa kako bi uklonila ‘rusku prijetnju‘ s Grenlanda te je rekao: ‘Sada je vrijeme i to će biti učinjeno!‘.
- NATO već 20 godina govori Danskoj da mora ukloniti rusku prijetnju s Grenlanda. Nažalost, Danska nije uspjela ništa učiniti u tom pitanju, napisao je Trump u objavi na društvenoj mreži u svojem vlasništvu pod nazivom Truth Social.
Bijela kuća i dansko ministarstvo vanjskih poslova nisu odmah odgovorili na Reutersov zahtjev za komentar.
Trump je više puta inzistirao da neće pristati ni na što manje od vlasništva nad Grenlandom, autonomnim teritorijem Danske.
Čelnici Danske i Grenlanda ustraju na tome da otok nije na prodaju i ne želi biti dio Sjedinjenih Država.
Trump je u subotu zaprijetio valom povećanja carina europskim saveznicima dok se Sjedinjenim Državama ne dopusti kupnja Grenlanda.
Sve veća prisutnost Kine i Rusije čini Grenland vitalnim za sigurnosne interese SAD-a, tvrdi Trump.
Danski i drugi europski dužnosnici istaknuli su da je Grenland već obuhvaćen NATO-ovim savezom o kolektivnoj sigurnosti.
Zbog Trumpa se saziva hitan sastanak Europskog vijeća
Predsjednik Europskog Vijeća Antonio Costa u objavi za medije je najavio da će sljedećih dana sazvati hitan sastanak Europskog vijeća „u svijetlu najnovijih značajnih događaja i s ciljem daljnjih koordinacija“.
Costa je rekao da je isto odlučio učiniti nakon konzultacija s liderima država članica. Na tim konzultacijama, kaže Costa, ponovljena je snažna privrženost sljedećim načelima:
- jedinstvo oko načela međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
- jedinstvo i solidarnost u potpori Danskoj i Grenlandu.
Ovo su tri opcije Europe za obranu Grenlanda
- priznanje zajedničkih transatlantskih interesa za mir i sigurnost na Arktiku, posebno radeći unutar NATO-a.
- zajednička procjena da će carine ugroziti transatlantske odnose i u suprotnosti su s trgovinskim sporazumom EU-SAD.
- Spremnost za obranu od bilo kakve ugroze
- Spremnost za nastavak konstruktivnog angažiranja s SAD-om o svim pitanjima zajedničkih interesa.
Costa nije rekao kada će se održati izvanredni summit EU osim da će to biti ‘u narednim danima‘.
Starmer Trumpu: Sigurnost Arktika je prioritet NATO-a, carine su pogrešan potez
Britanski premijer Keir Starmer razgovarao je jučer telefonski s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o situaciji na Grenlandu, potvrđeno je iz Downing Streeta.
Starmer je tom prigodom ponovio stajalište Londona kako je sigurnost na dalekom sjeveru prioritet za sve saveznike unutar NATO-a radi zaštite euroatlantskih interesa.
Zbog Trumpa se saziva hitan sastanak Europskog vijeća
Britanski je premijer naglasio kako je uvođenje carina saveznicima, koji djeluju u cilju kolektivne sigurnosti NATO-a, ‘pogrešna odluka‘. Ovim se Starmer izravno osvrnuo na Trumpove prijetnje sankcijama europskim državama koje su na Grenland poslale svoje vojne snage.
Osim s Trumpom, Starmer je o krizi na Arktiku danas obavio niz konzultacija s ključnim međunarodnim partnerima. Razgovarao je s danskom premijerkom Mette Frederiksen, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, nastojeći koordinirati jedinstven odgovor na američke pritiske.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....