"Svi mi na zapadu dopustili smo da u Rusiji nastanu oligarsi jer nas je, prilikom ruske tranzicije iz komunizma, više zanimalo da se dogodi tranzicija ekonomije umjesto da smo pazili da se tamo razvije demokratsko društvo", kritičan je svjetski poznati ekonomist i nobelovac Joseph Stiglitz koji je danas sudjelovao na 8. Kohezijskom forumu u Bruxellesu.
Stiglitz je u polusatnom govoru na primjeru Rusije i Ukrajine, energetske krize i pandemije okupljenima pokušao razjasniti zašto je danas više nego ikad potrebna socijalna kohezija, a ponudio je i neke konkretne prijedloge kako spriječiti da velike tvrtke, vođene modelom novog liberalizma, profitiraju na građanima.
"Trebamo uvesti dodatan porez svim onim kompanijama koje u ovim izazovnim vremenima žele profitirati. Tu prvenstveno mislim na naftne kompanije koje imaju vlastite rezerve i koje su, iako im troškovi nisu rasli, strelovito digle svoje cijene. Ovo je kritičan trenutak" kazao je Stiglitz okupljenim EU birokratima dodavši kako svi oni koji danas ginu u Ukrajini najbolje pokazuju koliko su krhka naša ljudska prava i demokracija.
Model novog liberalizma Stiglitz je detektirao kao glavni okidač za rast populističkih i nacionalističkih ideja,spomenuvši kako upravo zahvaljujući takvim ideologijama u svijetu i dalje postoje ljudi koji se dive Putinu i koji ne prihvaćaju demokratske vrijednosti.
"Propagandu često povezujemo s fašizmom i komunizmom, no propagandu provode i populisti i nacionalisti. Premalo smo se borili protiv toga, protiv dogme novog liberalizma koji rad smatra robom i koji nas uči da je pohlepa dobra", rekao je nobelovac.
Iako kritičan i nezadovoljan dometima socijalne kohezije, Stiglitz je na kraju ipak priznao kako je zajedništvo postignuto ovih dana na području Europe ključno za preživljavanje demokracije u SAD-u.
"Učili su nas da je Amerika izmislila demokraciju, ali ja sam nažalost tek u ovim godinama spoznao da je naš Ustav manjkav, da je bio dizajniran tako da omogućava ropstvo i da ga je jako teško mijenjati. Nisam siguran hoće li demokracija u Americi preživjeti, ali ova solidarnost koju vidimo preko Atlantic bit će iznimno važna za njenu sudbinu"završio je Stiglitz.
Nakon govora Stiglitz je odvojio par minuta za hrvatske novinare koje je zanimalo je li i dalje kritičan prema hrvatskom ulasku u eurozonu, što je ranije kritizirao.
"Mislim da su se stvari u međuvremenu promijenile na bolje, iako ima dosta argumenata u prilog tome da bi se ulaskom u eurozonu moglo malo pričekati. To je i dalje otvoreno pitanje, postoje neke prednosti pridruživanja iako u ekonomskom smislu te prednosti obično budu više limitirane od potencijalnog troška kojeg proces donosi. Ulazak u eurozonu oduzima dio fleksibilnosti, no u međuvremenu su se dogodile neke promjene, skupljeno je 750 milijardi eura u obveznicama pa je situacija nešto bolja", kazao je Stiglitz.