Svijet je iznenada skliznuo u novu eru koja bi mogla kulminirati u rastakanju Zapada. Dok Britanija izlazi iz EU u dramatičnom nacionalnom referendumu, zapadne se institucije, posebno EU i NATO, suočavaju s bitkom za legitimitet i ultimativni opstanak koja se ubrzava i produljuje. Iako bi do završetka Brexita moglo proći nekoliko godina, njegove kratkoročne i dugoročne posljedice naštetit će europskom projektu. On rastavlja petu svjetsku ekonomiju po snazi s njezinim najvećim tržištem i slabi sigurnost EU odstranjujući značajnog vanjskopolitičkog aktera. Još važnije, šalje snažan signal da niti jedna multinacionalna institucija nije sakrosanktna. Snage nacionalističkog konzervativizma i liberalnog populizma zauzimaju prostor diljem Europe i imaju odjek i u predsjedničkim izborima u SAD-u.
Britanski odlazak iz EU generirat će ekonomsku nesigurnost na cijelom kontinentu i mogao bi ohrabriti druge države da slijede London birajući populističke političare koji će tvrditi da također trebaju obnoviti nacionalni suverenitet. Francuska i Nizozemska sljedećih mjeseci održavaju izbore na kojima se predviđa da će dobro proći krajnje desne stranke koje se protive EU i NATO-u. Brexit bi također mogao razlomiti samo Ujedinjeno Kraljevstvo jer su Škotska i Sjeverna Irska jače orijentirane za EU nego ostatak zemlje. Škotska će vjerojatno održati drugi referendum o neovisnosti koji bi mogao dobiti većinsku podršku. Zemlja je premoćno glasala za ostanak u EU i bit će teško zaustaviti trenutak za državotvorstvo. Sinn Féin, vodeća sjevernoirska nacionalistička stranka, ustvrdio je da je britanska vlada izgubila bilo kakav mandat da predstavlja ekonomske ili političke interese ljudi u Sjevernoj Irskoj. Stoga će zatražiti glasanje o tome da li da pokrajina ostane u UK ili da se ujedini s Republikom Irskom i tako ostane u EU. Većina ljudi u Sjevernoj Irskoj je glasala protiv Brexita, iako bi protivljenje ujedinjenju s Irskom među protestantima moglo dovesti do obnove sukoba s katolicima koji su za ujedinjenje.
Kako Britanija tone u ustavno i ekonomsko previranje, njezina uloga u svijetu će dodatno slabjeti. Istodobno će manja EU s restriktivnijim tržištem također igrati manju ulogu na globalnoj sceni i njezin savez sa SAD-om mogao bi dodatno gubiti na snazi. Ruski dužnosnici vjeruju da bi Brexit mogao umanjiti relevantnost UK na međunarodnoj sceni. Antikorupcijski aktivisti u Londonu također su zabrinuti da bi Brexit mogao dovesti do labavljenja tržišne regulative pa bi više korupcijskog ruskog novca ulazilo u engleski glavni grad. Reakcija Istoka Europe na britansko povlačenje iz EU potpuno je jasna. Države iz Srednje i Istočne Europe su zabrinute da bi odluka UK mogla potkopati njihovu sigurnost. U izravnoj suprotnosti Moskva je ushićena jer misli da bi mogla proširiti svoj utjecaj na fragmentiranu Europu. Dužnosnici Kremlja računaju da bi domino-efekt, koji je pokrenuo London, mogao oslabiti NATO i onesposobiti transatlantsko savezništvo. Najmlađe članice EU vjeruju da će Rusija vrlo lako manipulirati manjom EU koja ostaje bez britanskoga glasa. I da će prva korist za Putina biti slabljenje sankcija nametnutih zbog invazije na Ukrajinu. Kao jeka takvog razmišljanja dolaze riječi moskovskoga gradonačelnika Sergeja Sobjanjina da bez UK neće biti nikoga u EU tko će tako zdušno braniti sankcije protiv Rusije.
Utjecaj Brexita na Zapadni Balkan mogao bi biti posebno uznemirujući. Zauzdat će entuzijazam EU za daljnje proširenje jer uklanja UK kao zagovaratelja novih ulazaka. London je bio jedan od najvećih podržavatelja širenja Unije, ali više neće imati prava glasa po tom pitanju. Iako lideri NATO-a nastoje ograničiti bilo kakvu kolateralnu štetu Brexita, spekulacije o budućnosti Sjevernoatlantskog saveza će rasti. Populisti i nacionalisti u Engleskoj i drugdje tražit će da se prekinu sigurnosne veze Europe sa SAD-on na temelju ponovnog ostvarivanja nacionalnog suvereniteta. Anders Fogh Rasmussen, bivši glavni tajnik NATO-a, ustvrdio je da će Kremlj širokih ruku dočekati bilo kakvo slabljenje EU jer će utjecaj na sigurnost Zapada biti “razoran”. Ruski dužnosnici vjerojatno uistinu slave podjelu koju su oduvijek željeli - između europskog kontinenta i anglosaksonskih zemalja.
Donald Trump se slaže s Putinom o Brexitu, ali su razlozi različiti. Za Trumpa, to je još jedna politička tema u kojoj se može suprotstaviti Obami i Hillary Clinton te osnažiti svoj antiimigrantski stav. Trump vidi Brexit kao referendum o nacionalnom identitetu koji se ogleda u njegovoj kampanji za američki suverenitet. Pozdravlja ishod, nazivajući ga deklaracijom neovisnosti i tvrdeći da SAD ima istu mogućnost u studenome glasajući za njega.
Zapad se suočava s najozbiljnijim izazovom od kraja hladnog rata jer se institucije koje definiraju i brane njegov identitet počinju lomiti. Odgovornost je svjetskih državnika da se suprotstave jeftinom populizmu politikanata koji rastu na frustraciji javnosti i konfuziji, ali ne nude nikakvu održivu alternativu. Život je možda težak unutar EU i NATO-a, ali bez njih postaje bitno nepredvidljiviji i nestabilniji.