NATO iduće godine ipak neće održati samit čelnika u Albaniji. Savez se odlučio na smanjenje broja sastanaka na visokoj razini u trenutku dok unutar savezništva traju nesuglasice oko izdvajanja za obranu, politike prema Iranu te ruskog rata protiv Ukrajine, piše Kyiv Post.
Ova odluka dolazi u sklopu šireg rezanja sastanaka ministara obrane i vanjskih poslova, čime dužnosnici daju do znanja da savez odustaje od dosadašnje prakse održavanja samita čelnika svake godine.
Albanski premijer Edi Rama potvrdio je 12. studenoga da se samit iduće godine neće održati, iako bi Tirana i dalje mogla biti domaćin 2028. godine, pod uvjetom da NATO tada odluči organizirati okupljanje.
Albanija je još 2025. bila određena za domaćina samita 2027., no njezino je ime naknadno izostavljeno iz deklaracije objavljene na samitu NATO-a u srpnju ove godine.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je kako će savez ubuduće organizirati sastanke čelnika po potrebi, umjesto da se slijepo drži fiksnog rasporeda.
- Fleksibilni smo po pitanju samita NATO-a. Održavamo ih onda kada su nam potrebni, izjavio je Rutte za Associated Press (AP), dodajući da će se sljedeće okupljanje održati kada za to dođe vrijeme.
Manje ministarskih sastanaka i napetosti sa SAD-om
Promjene se ne odnose samo na samite šefova država i vlada. Ministri obrane NATO-a nisu se sastali u listopadu ove godine, a sastanak nije u planu ni za listopad 2027.
Uz to, ministri vanjskih poslova iduće će se godine okupiti samo jednom, umjesto uobičajena dva puta. Iz saveza te poteze opisuju kao dio ‘paketa reorganizacije‘.
Smanjenje broja susreta događa se usred zategnutih odnosa između Washingtona i europskih saveznika. Američki ministar obrane Pete Hegseth i državni tajnik Marco Rubio već su u nekoliko navrata preskočili sastanke NATO-a ili ih napustili prije kraja rasprave otkako su preuzeli dužnosti u Trumpovoj administraciji. Hegseth je ministarska okupljanja iskoristio i za snažan pritisak na europske saveznike i Kanadu zbog nedovoljnog ulaganja u vojsku.
Nesuglasice oko vojnih proračuna postale su jedno od glavnih pitanja unutar saveza. Članice su se obvezale da će do 2035. godine izdvajati 3,5 posto BDP-a za temeljnu obranu te dodatnih 1,5 posto za infrastrukturu povezanu s obranom.
Prema projekcijama, Albanija će ove godine za obranu izdvojiti 2,15 posto BDP-a, zbog čega su neki saveznici doveli u pitanje treba li ta zemlja uopće ugostiti tako velik događaj s obzirom na relativno skromnu vojnu potrošnju, iako Španjolska, Belgija i Slovenija izdvajaju još manje.
Otkriven američki prijedlog Moskvi i Kijevu, ovo je novi plan za kraj rata: ‘Trump je u panici‘
Ogromni troškovi i političke trzavice
Smanjenju broja samita pridonijeli su i golemi financijski i logistički zahtjevi. Nizozemska je na pripreme za samit u Haagu 2025. godine potrošila oko 100 milijuna dolara, a organizacija je trajala gotovo godinu dana. Dužnosnici NATO-a morali su donijeti odluku o Albaniji najkasnije do listopada kako bi Tirana imala dovoljno vremena za pripremu događaja 2027. godine.
Velik dio troškova otpada na sigurnosne mjere. Turska, koja je ove godine bila domaćin samita u Ankari, morala je obnoviti vojnu zračnu luku za dolazak čelnika i angažirati desetke tisuća pripadnika osiguranja, čime su dijelovi glavnog grada bili praktički blokirani. Rutte je priznao da je organizacija okupljanja svih 32 članica NATO-a i partnerskih zemalja poput Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda iznimno skupa, ali je ustvrdio da se takvo ulaganje isplati.
Ipak, nedavne sastanke zakomplicirale su i političke napetosti. Podsjetimo, na samitu u Ankari američki predsjednik Donald Trump ponovno je oživio svoje zahtjeve za preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, samoupravnim teritorijem Danske koja je članica NATO-a, a oštro je i kritizirao saveznike jer nisu podržali njegovu vojnu kampanju protiv Irana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....