Najnovija europska briga postala je Slovenija i mnogi smataju da je najizgledniji kandidat da postane šesta zemlja kojoj treba pomoć fondova za sanaciju. Takve je procjene dodatno podgrijala odluka agencije Moody’s da smanji rejting zemlje za tri stupnja, na tek dvije razine iznad šekulativnog razreda koji se naziva i smeće.
Glavni problem je loše stanje triju vodećih banaka - Nove ljubljanske banke, Nove kreditne banke Maribor i Abanke - te visoki proračunski deficit. Iznoseći procjenu ekonomista Jože Damijana, njemački Spiegel navodi da bi nenaplativi krediti slovenskih banaka mogli doseći između 6 i 8 milijardi eura. U slučaju da čišćenje bilanci banaka preuzme država, slovenski proračunski deficit dosegnuo bi 20 do 28 posto BDP-a. Toliki manjak u proračunu do sada je zabilježila samo Irska u jeku financijske krize. Postavlja se pitanje kako će Vlada financirati toliki deficit, s obzirom na očekivani rast cijene zaduživanja, a prema procjeni Damijana, prinosi na obveznice mogli bi porasti na čak 12 posto.
Umirivanje tržišta
Ministar finacija Janez Šušterčić rekao je za Reuters da Slovenija neće trebati sanaciju još barem godinu dana, a vjerojatno ni nakon toga, jer je osiguran potrebni novac za stabilnost banaka. U idućim mjesecima u planu je pronalazak strateških ulagača, a država će u svakoj banci zadržati “samo” 25-postotni udjel. No, sklonost slovenskih političara da banke drže pod svojom kapom na kraju ih je skupo stajala.
U pokušaju da umiri tržišta Šušterčić je naveo i odlučnost Vlade da javni dug zadrži na oko 50 posto BDP-a. Još 2007. godine Slovenija nije ni imala manjak u proračunu, a lani je dosegao 6,4 posto BDP-a. Zbog pogubnih posljedica krize zaduženost zemlje snažno je porasla.
Dužnička spirala
Bivši guverner France Arhar rekao je da “treba napraviti sve da izbjegnemo traženje financijske pomoći”. Jer, to bi značilo odricanje od samostalnog donošenja ekonomskih odluka, dodatno povećalo cijenu kredita na tržištu i otežalo život običnih građana u Sloveniji. S njim se slažu mnogi u zemlji, no ekonomisti poput Damijana smatraju vrlo izglednim da će Slovenija morati tražiti pomoć jer zemlja već ulazi u “grčko-španjolsku” spiralu.
Srozavanje uvjeta za poslovanje
Sloveniju ne muče samo financijski problemi, već i sporo provođenje reformi te slabo stanje ekonomije. Na ljestvici konkurentnosti pala je sa 45. na 57. mjesto. Pritom se posebno ukazuje na probleme poput restriktivnog tržišta rada, neučinkovite birokracije i ograničenog pristupa kreditima. Ekonomija je snažno ovisna u izvozu, a njegova struktura nije osobito dobra. Ove godine BDP će pasti dva posto, što je najlošiji rezultat među zemljama Nove Europe.