Slovenski parlament u srijedu je, nakon trosatne rasprave, odbacio prijedlog konzervativne i desne oporbe o održavanju referenduma na kojemu bi birači glasovali jesu li za povlačenje iz marakeške deklaracije i globalnog kompakta o migracijama.
Zahtjev za raspisivanje referenduma, na kojemu je inzistirala Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, odbijen je većinom glasova na izvanrednoj sjednici parlamentarnog odbora za vanjsku politiku.
Nakon trosatne rasprave za odbijanje inicijative o referendumu bili su zastupnici vladajućih stranaka ljevice i centra, a oporbene zastupnike, koji su zagovarali referendum, optužili su za političku manipulaciju tim pitanjem i "zloporabu emocija" jer su u raspravama spominjali i sinoćnji teroristički napad u Strasbourgu.
Predstavnici vladajuće koalicije premijera Marjana Šarca neveli su u raspravi da je predlaganje referenduma s temom migracija pokušaj sijanja straha, što izaziva nacionalne podjele u biračkom tijelu, te su istaknuli da globalni sporazum o migracijama omogućava multilateralni pristup toj problematici koju ne može pojedinačno riješiti nijedna država sama i da potpisnici zadržavaju suverenost na području sigurnosti i nacionalne migracijske politike.
Suprotno tome, predsjednik SDS-a i bivši premijer Janez Janša kazao je u raspravi da globalni dogovor o migracijama definira migracije kao ljudsko pravo te dodao da se većina ljudi u Europi i Sloveniji protivi globalnom dogovoru i marakeškoj deklaraciji.
Janša je kazao da nisu svi migranti teroristi, ali da migrantske valove i teroristi koriste kao svoju krinku, da će sigurnost u mjesecima pred europske izbore sljedeće godine postajati sve važnijom temom te da bi slovenska vlada zato trebala odstupiti od globalnog sporazuma o migracijama, odnosno povući se iz njega.
Kao što se u takve sporazume ulazi, tako se iz njih može i izići, kazao je Janša, dodavši da će u budućnosti u Sloveniji sigurno doći vlada koja će to učiniti.
Prema njegovim riječima, skepsa prema globalnom kompaktu o migracijama postoji i u manjem dijelu afričkih zemalja koje su, po njegovim riječima, svjesne da je za Afriku i njene odnose s Europom "važnija slobodna trgovina nego otvorene granice", dok su zemlje u Africi u kojima su na vlasti "diktatorski ili poludiktatorski režimi" za marakešku deklaraciju i globalni kontakt jer takvim režimima odgovara odlazak velikog broja mladih koji potencijalno predstavljaju opasnost za njihovu vlast. Janša je takvo stanje usporedio sa situacijom u bivšoj SFRJ 60-ih godina prošlog stoljeća kad je, kako je rekao, slično postupao tadašnji jugoslavenski komunistički režim, kad je zbog populacijskog prirasta i velike nezaposlenosti praćene gospodarskom krizom "otvorio granice" i kad je iz zemlje otišlo milijun ljudi na Zapad jer se tako riješio potencijalne političke opasnosti, a posredno i dobio preko deviznih doznaka koje su dolazile u zemlju.
Janša je kazao da globalni kompakt i marakeška deklaracija šalju pogrešni signal da su migranti dobrodošli u zemljama koje su pristale na taj sporazum.
Do tog je sporazuma i došlo zbog neuspjeha da se migracijski problem u Europi nakon 2015. godine riješi primjenom Dublinskih pravila, navodi Janša dodajući da je on odgovara Njemačkoj, što ne znači da je i u slovenskom nacionalnom interesu.
Janša je kazao da postoje naznake da će zbog globalnog kompakta Njemačka odustati od nametanja tzv. migrantskih kvota u Europskoj uniji.