"Želio bih izraziti snažnu podršku i solidarnost s Litvom, koja se suočava s izazovima bez presedana, žaljenja vrijednim, vis-à-vis Kina”, ovom rečenicom počinje pismo slovenskog premijera Janeza Janše, datirano 13. rujna, svim članicama i članovima Vijeća EU, šeficama i šefovima država te vlada.
Litva je u svibnju obznanila da napušta inicijativu “17+1” koja je bila zamišljena kao mehanizam omogućavanja suradnje zemalja Srednje i Istočne Europe s Narodnom Republikom Kinom. Na koju su mnogi na Zapadu gledali s podozrenjem, u velikoj mjeri s pravom, jer ju je Peking koristio za ostvarivanje trgovinske premoći u regiji. A i za politički pritisak jer je Grčka, čiju je luku Pirej preuzela Kina, morala staviti veto na odluke koje se nisu sviđale Pekingu. Budimpešta je to napravila i bez pritiska.
Slovenija je na posljednji, virtualni sastanak na vrhu “17+1”, poslala ministra vanjskih poslova, kao i neke druge članice - ne i Hrvatska - što je bila nedvojbena poruka jer je s druge strane bio osobno predsjednik Xi Jinping.
Litva je, napuštajući inicijativu, poručila da EU s Kinom treba razgovarati u formatu “27+1”.
Nakon toga je Litva najavila da će dozvoliti Republici Kini na Tajvanu da uredu u toj zemlji da ime Tajvan, a ne Taipei, prema glavnom gradu, kako traži Peking. Što je dodatno razbjesnilo Kinu.
“Protjerivanje litavskog ambasadora iz Kine i korištenje trgovine kao oružja u diplomatskom sporu protiv jedne države članice EU-a osude je vrijedan potez koji će imati utjecaj na ukupnost odnosa EU i Kine”, poručuje Janša. I poziva na zajednički stav u suočavanju s Kinom, stajući na stranu Litve. Što je potvrdio u nastavku pisma navodeći da je “Tajvan važan partner” s kojim Litva ima pravo razvijati odnose, uz podsjećanje na trajnu politiku jedne Kine.
Tom je porukom pozvao kolegice i kolege na neformalni susret u Sloveniji, koja do kraja godine predsjeda EU-om, 5. listopada, kad će na dnevnom redu biti odnosi s Kinom.
“Želim da ondje osmislimo konkretne korake u našoj budućoj politici prema Kini”, piše Janša.
Koji na ovom planu zagovara potpuno drukčiju politiku u odnosu na mađarskog premijera Viktora Orbána s kojim dijeli većinu stajališta. A i hrvatski premijer Andrej Plenković i dalje gaji nadu u dobre političke odnose samog Zagreba s Kinom. Iako je Hrvatska, nakon što je Kinezima odobrila izgradnju Pelješkog mosta, u nekoliko natječaja koji se financiraju iz EU fonda zaustavila moguće davanje poslova kineskim tvrtkama.
Janša, tumače slovenski izvori, po pitanju odnosa prema Kini gleda prema Washingtonu i tako utvrđuje politiku, dok se slovenski poduzetnici nadaju da će, unatoč političkom stavu, moći graditi poslovne odnose. Ne treba zaboraviti da je kineski Hinsen kupio Gorenje. Iako je oko toga bilo dosta problema jer su kineski vlasnici imali planove koji nisu bili u skladu sa željama vlade.