Ukrajina i Rusija nastoje jedna drugoj nanijeti što veću štetu na elektroenergetskom sustavu, a ishod tog međusobnog razaranja odredit će tijek svih budućih mirovnih pregovora, rekao je u ekskluzivnom intervjuu za Politico ukrajinski zamjenik premijera i ministar energetike Denis Šmihal.
„Putin želi dokrajčiti naš energetski sustav te poremetiti naše gospodarstvo i proizvodnju oružja. On se nada da će se naše društvo tijekom zime slomiti od iscrpljenosti i prisiliti naše vodstvo da potpiše predaju“, rekao je Šmihal novinarki Politica Veroniki Melkozerovoj.
Ukrajina na ruske napade odgovara kampanjom dalekometnih udara na rafinerije, kojima je uništeno oko 40 posto ruskih kapaciteta za preradu nafte, što je izazvalo sve veću nestašicu goriva diljem zemlje.
„To je poput 12. runde u kojoj se svaki boksač nada da će njegov protivnik prvi pasti“, slikovito je opisao Šmihal.
Ukrajinski ministar otkrio je da se Kijev nada kako će ukrajinski napadi i međunarodne sankcije saveznika prisiliti Vladimira Putina da ove jeseni okonča rat. Ako u tome ne uspije, Ukrajina se suočava s mogućnošću da Rusija nastavi napadati njezinu energetsku infrastrukturu i još jednu zimu učini neizdrživom za civilno stanovništvo.
„Cilj Rusije sada je uništiti našu vodoopskrbu. Prošle zime gađali su elektroenergetski sustav i sustav grijanja, ali tijekom nestanka struje još ste mogli preživjeti ako ste imali plin i vodu. Bez vode i kanalizacije teško je preživjeti dulje od tri dana“, upozorio je Šmihal.
Kako bi preživjela zimu, Ukrajini su potrebni presretački projektili PAC-3 za sustave protuzračne obrane Patriot, kojima bi obarala ruske balističke projektile. Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je potrebno barem 300 presretača. Međutim, SAD je usredotočen na rat protiv Irana i njegove zalihe sve su manje. Kijev se zato okreće drugim saveznicima i pritišće zemlje poput Španjolske i Grčke da Ukrajini doniraju svoje projektile PAC-3.
Osim što jača obranu, Ukrajina povećava otpornost svojeg energetskog sustava i ostale infrastrukture, rekao je Šmihal. Gradi zaštitne konstrukcije za postrojenja za skladištenje električne energije, vode i plina kako bi ih zaštitila od ruskih napada. Također raspoređuje modularne kotlove i električne generatore, koji su manji i raspršeniji od konvencionalnih elektrana, zbog čega ih je Rusiji teže onesposobiti. Bez električne energije Ukrajina teško može proizvoditi oružje, opskrbljivati stanovništvo pitkom vodom i održavati rad bolnica i industrije.
Ruski napadi već su izazvali kaos u ukrajinskoj elektroenergetskoj mreži. Kada je Rusija okupirala Krim i započela rat na istoku Ukrajine, proizvodni kapacitet zemlje iznosio je 54,5 gigavata. Invazija velikih razmjera smanjila ga je na 32 GW jer ključna postrojenja, poput nuklearne elektrane Zaporižja, najveće u Europi, više nisu mogla opskrbljivati ukrajinsku mrežu električnom energijom. Ove je godine, nakon ruskih napada tijekom zime, raspoloživi proizvodni kapacitet Ukrajine iznosio samo oko 12 GW. Time je nastao manjak od 6 GW, zbog kojega se diljem zemlje uvode rotirajuća isključenja, rekao je Šmihal.
„Rusi su uništili ili oštetili više od 80 posto ukrajinskih kapaciteta za proizvodnju električne energije“, otkrio je ministar.
Osim presretačkih projektila, Ukrajini je potreban i novac za jačanje otpornosti energetskog sustava, rekao je Šmihal. Oko 40 zemalja i organizacija već je doniralo 2,1 milijardu eura Fondu za energetsku potporu Ukrajini. Fond je prošle godine sklopio 367 ugovora o nabavi te isporučio energetsku pomoć vrijednu 447 milijuna eura. Tri četvrtine sredstava namijenjene su proizvodnji, distribuciji i prijenosu električne energije.
„Oprema se, međutim, uništava i potrebna nam je zaliha za zimu“, rekao je Šmihal, dodajući da Ukrajini prije zime treba još 500 milijuna eura.
Kijevu je potrebno i oko 400 milijuna eura kako bi se ukrajinska državna plinska tvrtka Naftogaz oporavila od ruskih napada, a Ukrajina se nada financijskoj potpori Kanade, rekao je Šmihal.
Na pitanje kako bi izgledao idealan scenarij, Šmihal je odgovorio da bi za njega to bilo postizanje mirovnog sporazuma ove jeseni i da Putin shvati kako ne može dobiti rat. Međutim, ruski predsjednik dosad nije pokazao nikakve znakove odustajanja od svojih zahtjeva prema Ukrajini, što će vjerojatno značiti još jednu tešku zimu.
„Krvarit će, ali će nas uvući u ratnu zimu. To je pesimističan scenarij, no optimističan sam jer vjerujem da ćemo preživjeti ovu zimu. Spremni smo za nju“, zaključio je Šmihal.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....