Šveđanin Dag Hammarskjöld (1905.-1961.) jedan je od najpoznatiji glavnih tajnika Ujedinjenih naroda. Kao drugi čelnik tada još uvijek mlade organizacije na čelu UN-a bio je od 1953. do 1961. godine, sve do tragične pogibije u avionskoj nesreći iznad tadašnje Sjeverne Rodezije (danas Zambije), a jedan je od tek četvero ljudi kojima je postumno dodijeljena Nobelova nagrada za mir.
Nakon dosta pritisaka, UN je prije nekoliko godina ponovno pokrenuo istragu o okolnostima smrti svojeg nekadašnjeg glavnog tajnika, a ovih dana je o tome napokon objavljeno novo izvješće koje, prema pisanju Guardianova urednika međunarodne rubrike Juliana Borgera, pruža znatnu količinu dokaza da je zrakoplov kojim je letio Hammarskjöld zapravo bio oboren od strane borbenog zrakoplova.
Autori izvješća imali su pristup dosad nepoznatim informacijama koje su im dostavile vlade SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Belgije, Kanade i Njemačke, a samo izvješće dostavljeno je aktualnom glavnom tajniku UN-a Antóniu Guterresu prošlog mjeseca.
Autor izvješća, bivši tanzanijski vrhovni sudac Mohamed Chande Othman saznao je da su američke i britanske vlasti prisluškivale radio veze u području u kojem se srušio zrakoplov i to upravo u vrijeme kad se srušio. U skladu s time, sugerirao je da bi misterij Hammarskjöldove smrti napokon mogao biti razriješen ako se otkrije sadržaj tih snimaka, koji još uvijek nosi oznaku tajnosti.
Posredovao u mirovnim pregovorima
- Zahvaljujem se ljudima bez čije pomoći ne bih otkrio veliku količinu novih informacija. Sa sigurnošću mogu reći da što smo dublje uronili u istragu, to smo otkrivali više relevantnih informacija - rekao je Othman novinaru Guardiana, koji je također vidio sažetak izvješća.
Prilikom kobnog leta 18. rujna 1961. Hammarskjöld je posredovao pri sklapanju mira u Kongu, u kojem je započela pobuna u pokrajini Katanga. Pobunu su tada poduprle tvrtke i pojedinci koji su imali interese u eksploataciji rudnih bogatstva Konga, tamo su bili i europski plaćenici, a svi protiv nove neovisne vlade u Kinšasi.
Zrakoplov Douglas DC-6 u kojem je bio glavni tajnik letio je iz Kinšase za grad Ndolu u Sjevernoj Rodeziji, u kojem su britanske kolonijalne vlasti trebale održati razgovore s pobunjenicima iz Katange. Zrakoplov se srušio oko ponoći, baš dok se približavao pisti, a u nesreći je osim Hammarskjölda poginulo još 15 osoba koje su bile u avionu.
Prve istrage bez rezultata
Dvije istrage koje su proveli Britanci kao uzrok nesreće navele su grešku pilota, dok je UN-ovo povjerenstvo ostalo bez konkretnog zaključka. No, posljednjih godina predmeta su se prihvatili švedski humanitarac Göran Björkhdal i Susan Williams s Institute of Commonwealth Studies, ujedno i autorica knjige "Tko je ubio Hammarskjölda?" iz 2011. godine. Na njihov poticaj UN je ponovno otvorio istragu te je 2015. godine utvrđeno da postoji dovoljno novih dokaza da se imenuje "eminentna osoba" koja će ih preispitati. Taj je posao na kraju povjeren Othmanu u veljači prošle godine.
Kako piše Borger, Othman je u sažetku svojeg izvješća otkrio nekoliko dosad nepoznatih činjenica. Prvo, da su u veljači 1961. Francuzi u tajnosti poslali tri aviona Fouga (namijenjeni za trening, ali su se mogli koristiti u borbi) pobunjenicima u Katangi, "uz protivljenje američke vlade". Za razliku od prijašnjih saznanja, ti su se avioni koristili za zračnu borbu, letjeli su uglavnom noću i polijetali s neasfaltiranih pisti u pokrajini Katanga.
Nadalje, novi dokazi su ojačali priču francuskog diplomata Claudea de Kemoularia kojem je 1967. jedan belgijski pilot, poznat samo pod imenom Beukels otkrio da je kao plaćenik letio za pobunjenike i da je ispalio hice upozorenja kako bi odvratio avion s glavnim tajnikom od Ndole. No, slučajno je pogodio njegovo krilo. Othman je u izvješću naveo kako nije uspio otkriti identitet belgijskog pilota.
Komunikaciju UN-a na tom su prostoru tada prisluškivale i britanske i rodezijske vlasti, a uz to su na terenu imali i svoje obavještajce. Prema tome, vlasti Ujedinjenog Kraljevstva mogle bi imati potencijalno ključne dokaze o uzrocima pada zrakoplova u svojim arhivima koji su zaštićeni oznakom tajnosti. Osim Britanaca, i Amerikanci su u Ndoli i okolnom području imali sofisticiranu elektronsku opremu za prisluškivanje, špijune i službenike iz ministarstva obrane. Prema tome, i Washington bi mogao imati vrlo važne podatke o padu zrakoplova.
Ključna radio komunikacija
Othman je u sažetku izvješća napomenuo da su prijašnje istrage zanemarile svjedočanstva lokalnih ljudi koji su ispričali da su na nebu vidjeli drugi zrakoplov i "bljeskove" u noći kada je poginuo Hammarskjöld. Osim toga su i "podcijenili" svjedočanstvo obavještajca Harolda Juliena. On je inicijalno preživio pad i ispričao medicinskim službenicima da je vidio "iskre na nebu" netom prije nego se DC-6 sunovratio. Julien je preminuo nekoliko dana kasnije.
- Na osnovi svih informacija koje su nam dostupne, čini se vjerojatnim da je neki oblik napada ili prijetnje izvana bio razlog pada aviona, bilo da je riječ o izravnom napadu ili akciji koja rezultirala dekoncentracijom pilota - zaključio je Othman u svojem izvješću.
- Postoji značajan broj svjedočanstsva osoba koje su na nebu vidjele više od jednog zrakoplova, od kojih je jedan mogao biti borbeni. Također, postoje svjedočanstva da je zrakoplov s glavnim tajnikom bio u plamenu prije pada i/ili da je na njega pucao drugi zrakoplov. Gledani zajedno, ovi dokazi teško se mogu odbaciti - navodi Othman u izvješću i potom prebacuje teret dokaza na države članice UN-a "koje moraju dokazati da su provele punu provjeru arhiva i informacija u njihovom posjedu, uključujući one koji imaju oznaku tajnosti, kako bi otkrile potencijalno relevantne informacije".
Othman je još jednom naglasio kako najvažnijima drži snimke radio komunikacije koje se najvjerojatnije nalaze u posjedu država poput SAD-a ili Ujedinjenog Kraljevstva te je preporučio da se imenuje "neovisni i visoko rangirani stručnjak" koji će prečešljati arhive.
- Bilo koje informacije u vezi onoga što se dogodilo u zadnjim minutama leta aviona DC-6, ako su provjerljive, će vjerojatno dokazati ili pobiti jednu ili više postojećih hipoteza, dovodeći nas bliže konačnom zaključku.