Australske vlasti provode opsežnu istragu o smrti 19-godišnje kanadske državljanke Piper James, čije je tijelo pronađeno okruženo čoporom dingoa na poznatom turističkom otoku K’gari. Iako preliminarni nalazi obdukcije upućuju na utapanje, tragovi ugriza divljih pasa, naneseni dok je djevojka još bila živa, otvorili su niz pitanja o sigurnosti posjetitelja u australskim nacionalnim parkovima, objavio je CNN.
James, mlada kanadska putnica koja je nekoliko tjedana radila na otoku pod zaštitom UNESCO-a, nestala je u ponedjeljak rano ujutro. Prema dostupnim informacijama, James se uputila na plivanje u zoru u blizini olupine broda Maheno, jedne od najpoznatijih znamenitosti na istočnoj obali otoka.
Dva sata nakon što je posljednji put viđena, njezino je beživotno tijelo pronađeno na plaži u okruženju dingoa (wongarija), autohtonih divljih pasa. Okolnosti pod kojima je dospjela u kontakt sa životinjama još uvijek nisu u potpunosti razjašnjene. Izvor iz lokalne zajednice naveo je kako su tog jutra vladali ekstremni vremenski uvjeti, s vjetrom koji je podizao valove do 2,5 metra visine, što je moglo biti kobno čak i za vrsnu plivačicu poput James.
Sud u Queenslandu objavio je priopćenje u kojem se navodi da su preliminarni nalazi obdukcije otkrili tragove utapanja, ali i ugrize dingoa na tijelu. Ključan je podatak istrage potvrda da su određeni ugrizi naneseni premortem, odnosno dok je djevojka bila živa. Ipak, mrtvozornik je istaknuo kako ti ugrizi vjerojatno nisu uzrokovali trenutačnu smrt. Konačni patološki i toksikološki nalazi, koji bi trebali precizirati točan slijed događaja, bit će poznati za nekoliko tjedana.
Otac stradale djevojke, Todd James, smatra kako je njegova kći podcijenila opasnost koju predstavljaju dingozi. Istaknuo je kako Piper sa sobom nije ponijela tzv. „dingo štap”, standardno sredstvo obrane koje se nudi posjetiteljima otoka. „Piper nije smjela ići sama, to je u konačnici presudna činjenica. Vjerovala je da su ti psi ‘slatki‘ jer su je podsjećali na našeg kućnog ljubimca”, izjavio je James, apelirajući na potrebu za strožom edukacijom mladih putnika.
James je dodao kako obitelj, unatoč tragediji, ne podržava odstrel životinja. „Piper ne bi željela da se psi usmrćuju zbog nje. Bila bi shrvana da zna da je njezina sudbina postala povodom za takvu odluku”, poručio je otac, referirajući se na najavu državnih vlasti o eutanaziji dingoa uključenih u incident.
Vlada Queenslanda potvrdila je da će dingozi koji su pokazali agresivno ponašanje prema stradaloj turistkinji biti „humano usmrćeni”. Čuvari prirode izvijestili su o povećanoj agresivnosti čopora u danima nakon tragedije, ocijenivši je neprihvatljivim rizikom za javnu sigurnost, objavio je CNN.
Ova je odluka ponovno potaknula dugogodišnju raspravu o upravljanju nacionalnim parkom koji godišnje posjeti pola milijuna ljudi. Gradonačelnik regije Fraser Coast, George Seymour, zatražio je zabranu kampiranja za djecu u neograđenim dijelovima otoka, tvrdeći da trenutačne upute o držanju djece „na dohvat ruke” nisu praktične. S druge strane, premijer Queenslanda odbacio je prijedloge o ograničavanju ukupnog broja posjetitelja, stavljajući naglasak na važnost turizma za lokalno gospodarstvo.
Potvrdi li istraga da su dingozi igrali značajnu ulogu u smrti James, bit će to tek treći fatalni napad te vrste u Australiji u posljednjih pola stoljeća te prvi u kojem je žrtva odrasla osoba.
Australska javnost još uvijek pamti slučaj Azarije Chamberlain iz 1980. godine, kada je dingo izvukao bebu iz šatora, što je dovelo do kontroverznog sudskog procesa i nepravednog zatvaranja djetetove majke. Drugi kobni incident dogodio se 2001. godine upravo na ovom otoku, kada je čopor usmrtio devetogodišnjeg Clintona Gagea. Taj je događaj tada rezultirao masovnim odstrelom više od 30 jedinki i postavljanjem sigurnosnih ograda oko naselja.
Ekolozi upozoravaju da populacija od oko 200 dingoa na otoku K’gari predstavlja genetski najčišću lozu te vrste u Australiji, zbog čega je njihovo očuvanje pitanje od nacionalnog značaja. Problem, tvrde stručnjaci, leži u tzv. „sindromu galeba” – procesu u kojem divlje životinje, zbog kontakta s turistima i hrane koju oni ostavljaju, prestaju zazirati od ljudi i počinju ih doživljavati isključivo kao izvor hrane.
Narod Butchulla, tradicionalni skrbnici otoka, snažno se protive uklanjanju dingoa, s kojima dijele tisućljetnu kulturnu i duhovnu vezu. Njihovi predstavnici smatraju da rješenje leži u uvođenju turističkih kvota, posebno tijekom sezone parenja (od ožujka do svibnja), kada su životinje prirodno agresivnije.
U znak poštovanja prema stradaloj djevojci i njezinoj obitelji, narod Butchulla organizirat će tradicionalnu ceremoniju „čišćenja dimom” (smoking ceremony). Obitelj James prihvatila je poziv za sudjelovanje u ovom drevnom ritualu koji, prema vjerovanju starosjedilaca, služi za duhovno iscjeljenje i pročišćenje mjesta tragedije, objavio je CNN.
Iako su dingozi vizualno slični domaćim psima, stručnjaci podsjećaju da je riječ o nepredvidivim predatorima. Tragični slučaj James bolan je podsjetnik na inherentne rizike boravka u netaknutoj divljini, gdje granica između turističke atrakcije i surove prirode često ostaje neprimijećena dok ne postane prekasno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....