U
Ž
I
V
O
Ključni događaji:
- Kremlj o razgovoru Zelenskog i Xija: ‘Kijev potkopava pokušaje za mir‘
- Telefonski razgovarali Zelenski i Xi
- Borbeni zrakoplovi NATO-a presreli ruske vojne zrakoplove nad Baltičkim morem
- Zelenski: ‘Sve ovo mora završiti novim Nürnbergom‘
- Ruski rat u Ukrajni glavna tema summita G7
- Lavrov: Crnomorski dogovor o žitu zašao u mrtvu točku
- Ruski izaslanik: Nema napretka u pregovorima oko crnomorskog sporazuma o žitu
Borrell o razgovoru Xi - Zelenski: EU zadovoljna zbog "prvog važnog koraka"
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Josep Borrell u srijedu je izrazio zadovoljstvo zbog prvog telefonskog razgovora kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ukrajinskog Volodimira Zelenskog od početka ruske invazije, ocijenivši da je riječ o "prvom važnom koraku".
"Veoma je važno da Kina i Ukrajina razgovaraju. Podsjećam da svi želimo mir (...) No svi moraju shvatiti da nam ne treba bilo kakav mir", rekao je španjolski dužnosnik koji boravi u posjetu Bogoti.
"Ne treba nam mir u kojemu netko mora popustiti pred brutalnom invazijom, nego pravedan mir koji priznaje prava ukrajinskog naroda, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost" Ukrajine, istaknuo je španjolski političar.
Xi Jinping je u srijedu rekao Volodimiru Zelenskom da je Kina "oduvijek bila na strani mira" i pozvao na "pregovore". Ovo je, koliko je poznato, prvi razgovor dvojice čelnika od početka rata u Ukrajini 24. veljače 2022.
"Iznimno mi je drago zbog tog razgovora, nadam se da je to prvi korak nakon kojega će Kina preuzeti ulogu i uvjeriti Rusiju da prekine agresiju", dodao je Borrell.
Ranije je dužnosnik EU-a koji je htio ostati anoniman izrazio zadovoljstvo zbog toga što su "komunikacijski kanali otvoreni".
I njemačka vlada i francuski predsjednik pozdravili su prvi razgovor između Zelenskog i Xija kao dobari ohrabrujuć znak.
Glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer je pak podsjetio da su predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i francuski predsjednik Emmanuel Macron "uputili zahtjev predsjedniku Zelenskom" za takav razgovor "u prigodi njihova sastanka s predsjednikom Xijem u Pekingu".
Ukrajinski predsjednik želi već mjesecima razgovarati s Xijem u nadi da će ga uvjeriti da bude naklonjeniji Kijevu u pogledu ruske invazije, no Peking nije odgovarao na ukrajinske prijedloge.
Kina je u srijedu objavila da će poslati izaslanstvo u Ukrajinu u nastojanju da se pronađe "političko rješenje" sukoba.
Peking je u veljači objavio dokument u 12 točaka o sukobu u Ukrajini. Inicijativa, smatrana mirovnim planom, poziva Moskvu i Kijev na pregovore.
Peking nije priznao rusku aneksiju Donbasa u rujnu prošle godine ni Krima 2014. godine.
Kina, koja nije javno osudila rat u Ukrajini, zadnjih je mjeseci snažno pojačala političku i gospodarsku suradnju s Rusijom.
Odnosi Pekinga i Moskve, burni tijekom Hladnog rata, ojačali su zadnjih desetljeća u želji da se odupru utjecaju SAD-a.
Xi Jinping je prije nekoliko tjedana posjetio Moskvu gdje je potvrdio partnerstvo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
U Ukrajini ubijen novinar La Repubblice
Ukrajinski novinar koji je radio kao lokalni suradnik talijanskog dnevnog lista La Repubblice ubijen je hitcem iz snajpera na jugu Ukrajine, a njegov talijanski kolega je ranjen, piše list u srijedu.
"Naš dopisnik Corrado Zunino i njegov kolega Bogdan Bitik upali su u zasjedu koju su danas postavili ruski snajperisti u predgrađu Hersona, na jugu Ukrajine", navodi list.
"Bogdan Bitik nažalost nije preživio: iza njega su ostali supruga i sin. Corrado, koji je ranjen u rame, primljen je u bolnicu u Hersonu", dodaje dnevnik.
Dvojica novinara koja su redovito izvještavala o sukobu nakon ruske invazije, nosili su neprobojni prsluk s oznakom "presse", ističe list. Bili su blizu glavnog mosta u Hersonu.
"Pogodili su nas. Vidio sam Bogdana na tlu, nije se micao. Dozivao sam ga, ali nije odgovarao. Puzao sam da se odmaknem od vatrene linije i trčao dok nisam naišao na civilni automobil. Krvario sam, oni su me prevezli u bolnicu", posvjedočio je talijanski reporter.
Tijelo njegova ukrajinskog kolege još nije izvučeno zbog prisutnosti ruskih snajpera, piše list.
Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je da njegove službe i talijansko veleposlanstvo u Kijevu organiziraju povratak Corrada Zunina u Italiju.
Snimka napada JDAM sustavom u Bahmutu
Američki vojni analitičar Rob Lee objavio je na Twitteru snimku iz drona na kojoj se vidi uništenje nekoliko zgrada u Bahmutu. Uz snimku je napisao da je moguće da se radi o napadu JDAM sustavom.
- Videozapis mogućeg JDAM napada u Bahmutu snimljen bespilotnom letjelicom ukrajinske 77. zračne brigade, napisao je uz snimku na Twitteru.
Joint Direct Attack Munition, skraćeno JDAM, satelitski su navođene američke bombe koje su nevidljivi bombarderi prvi puta izbacili iznad Kosova 1999. godine, a zatim su se koristile i u ratovima nakon 11. rujna. Odavno se govori kako je Bidenova administracija Ukrajincima poslala ove precizne klizeće bombe povećanog dometa, no sad se prvi put pojavila i video snimka.
Više pročitajte OVDJE.
Moskva reagirala na razgovor Zelenskog i Xija
Na razgovor Volodimira Zelenskog i Xi Jinpinga reagirala ubrzo je reagirala Moskva, priopćivši da Kijev potkopava bilo kakve pokušaje uspostavljanja mira, prenosi The Guardian agenciju AFP.
"Ukrajinske vlasti i njihovi zapadni udvarači već su pokazali svoju sposobnost da upropaste sve mirovne inicijative", naveli su iz ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Moskva je posebno istaknula "spremnost kineske strane da uloži napore za uspostavu pregovaračkog procesa".
"Primjećujemo široku usklađenost u našem pristupu i u odredbama u dokumentu (koji je objavila Kina)", navodi se u priopćenju.
Kijev su optužili da je odbacio "sve razumne inicijative usmjerene na političko i diplomatsko rješenje". "Eventualni pristanak na pregovore uvjetovan je ultimatumima s posve očito nerealnim zahtjevima", navodi se dalje.
Ukrajina od ranije izražava čvrsti stav da neće pregovarati s Vladimirom Putinom te da će mir biti moguć tek nakon što Rusija povuče svoje snage iz Ukrajine.
U Hrvatsku stiglo 19 ukrajinskih ranjenika
Tijekom današnjeg dana u Hrvatsku je stiglo 19 ranjenih osoba iz Ukrajine, u čijoj je pratnji 9 osoba, članova njihovih obitelji, priopćili su iz Vlade. Tijekom dana ranjenici će biti zbrinuti u zdravstvenim ustanovama radi daljnjeg liječenja i rehabilitacije. Više pročitajte ovdje.
Navaljni optužen za terorizam
Zatočeni ruski oporbeni političar Aleksej Navaljni suočava se s novim optužbama za terorizam, što znači da bi u zatvoru mogao provesti još desetke godina. Dobio je deset dana da se upozna s novim optužbama, nakon čega će ponovno izaći pred suca. Njegova kći Daria rekla je za CNN da "svaki svezak ima 250 stranica s dvostrukim proredom".
"Iznijeli su apsurdne optužbe koje mi prijete s 30 godina zatvora... Da ja, dok sam u zatvoru, činim teroristička djela", poručio je Navalnji ranije.
Zelenski razgovarao sa Xijem!
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Twitteru je objavio da je telefonski razgovarao s kineskim kolegom Xijem Jinpingom. Radi se o razgovoru o kojem se nagađalo još od posjeta kineskog predsjednika Moskvi prošlog mjeseca. "Imao sam dug i značajan telefonski razgovor s predsjednikom Xi Jinpingom. Vjerujem da će ovaj poziv, kao i imenovanje ukrajinskog veleposlanika u Kini, dati snažan poticaj razvoju naših bilateralnih odnosa", objavio je Zelenski.
Novinaska agencija AP prenijela je kinesku državnu televiziju koja je potvrdila da su dvojica čelnika obavili razgovor telefonom. Više pročitajte ovdje.
Putin potpisao dekret o preuzimanju privremene kontrole nad stranom imovinom u Rusiji
Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se Moskvi dopušta da preuzme privremenu kontrolu nad stranom imovinom ako ruska imovina u inozemstvu bude zaplijenjena.
U dekretu, objavljenom na web stranici Kremlja, stoji da je Moskva već preuzela privremenu kontrolu nad dvjema stranim energetskim tvrtkama: ruskim odjelom Uniper SE i imovinom finskog Fortum Oy.
Rečeno je da Rusija treba poduzeti hitne mjere kako bi odgovorila na neodređene akcije SAD-a i drugih zemalja za koje je rekla da su "neprijateljske i protivne međunarodnom pravu".
Dekret proglašava da se privremeno upravljanje imovinom može poništiti samo ako predsjednik Putin tako odluči.
Imovina je stavljena pod privremeni nadzor federalne vladine agencije za imovinu, Rosimushchestvo, koja je poručila: "Uredba se ne odnosi na pitanja vlasništva i ne lišava vlasnike njihove imovine.
"Vanjsko upravljanje je po prirodi privremeno i znači da izvorni vlasnik više nema pravo donositi upravljačke odluke."
Prošlog listopada, Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je da EU razmatra korištenje ruske imovine zamrznute pod sankcijama protiv Moskve za obnovu Ukrajine.
Ministrica financija SAD-a Janet Yellen rekla je da postoje "značajne pravne prepreke" za oduzimanje tako velike zamrznute imovine.
Borbeni zrakoplovi NATO-a presreli ruske vojne zrakoplove nad Baltičkim morem
Njemački i britanski borbeni zrakoplovi presreli su tri ruska izviđačka zrakoplova u međunarodnom zračnom prostoru iznad Baltičkog mora, priopćile su u srijedu njemačke oružane snage.
Tri zrakoplova - dva SU-27 borbena zrakoplova i Iljušin IIl-20 nisu emitirala svoje signale transpondera.
Presreli su ih Eurofightersi dva NATO saveznika.
Države NATO-a Estonija, Latvija i Litva nemaju vlastite borbene zrakoplove, pa taj vojni savez od 2004. godine osigurava baltički zračni prostor u sjeveroistočnoj Europi.
Saveznici redovno raspoređuju borbene zrakoplove i osoblje u baltičke države koje graniče s Rusijom.
Početkom travnja, nakon osam mjeseci, njemačka vojska predala je zapovjedništvo NATO-ve misije zračnog nadzora Britaniji.
Međutim, njemačke zračne snage nastavit će pružati potporu Britaniji do kraja mjeseca.
Zelenski: ‘Sve ovo mora završiti novim Nürnbergom‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u svojoj posljednjoj objavi na Telegramu rekao da se ‘nitko ne može osjećati sigurnim‘ ukoliko Rusija ne bude poražena i pozvao da se rat završi ‘novim Nürnbergom‘.
‘Svaka manifestacija ruskog terora, svaki dan agresije dodatni je argument da sve ovo mora završiti na Tribunalu – u novom Nürnbergu protiv rusizma, protiv onih koji uništavaju živote i ljude, koji koriste projektile na muzeje i navođene bombe na crkve. Rusija mora izgubiti. Svijet ne može imati drugi cilj‘, napisao je Zelenski.
Ruski rat u Ukrajni glavna tema summita G7
Ruski rat u Ukrajini bit će glavna tema sastanka skupine G7 sljedećeg mjeseca, a Bijela kuća je u utorak objavila da će američki predsjednik Joe Biden prisustvovati sastanku u Hirošimi u Japanu.
Čelnici država G7 - Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država - sastaju se na mjestu prvog nuklearnog napada u svijetu, a japanski premijer Fumio Kishida rekao je kako se nada da će nuklearno razoružanje biti ključni dio razgovora.
Lavrov: Crnomorski dogovor o žitu zašao u mrtvu točku
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov okrivio je Zapad za zastoj oko budućnosti crnomorskog sporazuma o žitu, rekavši da Moskva nije vidjela "praktički nikakve rezultate" od sporazuma za izvoz žitarica i gnojiva.
Rusija je signalizirala da, osim ako se ne ispuni popis zahtjeva za uklanjanje prepreka njenom izvozu, neće pristati produžiti povezani sporazum nakon 18. svibnja koji omogućuje siguran ratni izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka.
Jedan od zahtjeva Rusije je da se Ruska poljoprivredna banka (Rosselkhozbank) vrati u SWIFT bankarski sustav. Lavrov je rekao da ne postoje planovi da se to dogodi i kao alternativu je Guterres predložio da američke banke mogu pomoći ruskoj banci u transakcijama.
Lavrov je potvrdio da je jedna banka "ljubazno pristala financirati jednu operaciju", ali da to nije dugoročno rješenje.
Izvor upoznat s transakcijom rekao je da su američki State Department i američko ministarstvo financija zatražili od JPMorgan Chase & Co da provede "vrlo ograničenu i vrlo nadziranu" transakciju u vezi s izvozom poljoprivrednih materijala, koja se dogodila ovog mjeseca. Izvor je rekao da bi moglo biti daljnjih transakcija, prenosi Reuters.
Na konferenciji za novinare u Ujedinjenim narodima koja je pokrivala nekoliko tema, rekao da će u dogledno vrijeme uslijediti reakcija na pismo koje je šef UN-a Antonio Guterres poslao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu o sporazumu o žitu.
Sporazum s UN-om pomogao je uvjeriti Rusiju da dopusti ukrajinski crnomorski izvoz žitarica prema sporazumu - koji su također posredovali UN i Turska u srpnju prošle godine - namijenjenom rješavanju globalne prehrambene krize za koju su dužnosnici UN-a rekli da se pogoršala invazijom.
Treći svjetski rat nikome ne treba, rekao je Lavrov, "ali čini se da je netko spreman ići do samog kraja", prenosi Reuters.
Upitan o novinaru Wall Street Journala Evanu Gershovichu i bivšem marincu Paulu Whelanu koji su zatočeni u Rusiji i može li doći do razmjene zatvorenika, Lavrov je rekao da postoji poseban, nejavni kanal za raspravu o razmjeni zatvorenika sa Sjedinjenim Državama.
Kijev priznao da stoji iza napada na Krim
Kijev je priznao da stoji iza napada dronom u zaljevu Sevastopolj na okupiranom poluotoku Krimu, potvrdile su ukrajinske vlasti. Međutim, dužnosnici su odbacili ruske tvrdnje da je napad ugrozio koridor kojim se prevozi žito.
Rusija zauzela obrambene položaje
Rusija je prešla na obrambene položaje u svim svojim borbenim područjima osim u Bakhmutu, prema riječima šefa ukrajinske obavještajne službe Kirila Budanova. U intervjuu za RBC Ukrajina u ponedjeljak, rekao je: “Jedina mjesta na bojišnici gdje pokušavaju jesu grad Bakhmut, pokušaj pokrivanja grada Avdiivka sa sjevera i lokalizirane borbe u gradu Marinka. I u Avdiivki i u Marinki taktika je identična kao u Bakhmutu – pokušavaju izbrisati ta naselja s lica Zemlje.”
Nema napretka u pregovorima oko crnomorskog sporazuma o žitu
Ruski izaslanik u Ujedinjenim narodima Genadij Gatilov rekao je da "nije postignut pravi napredak" u rješavanju pitanja koje je Moskva pokrenula oko crnomorskog sporazuma o žitu, koji bi trebao isteći u svibnju.
Kremlj je više puta ponovio da sporazum neće biti obnovljen nakon 18. svibnja ukoliko Zapad ne ukloni prepreke ruskom izvozu žitarica i gnojiva.
"Sa žaljenjem moramo reći da nije postignut nikakav pravi napredak u rješavanju ovoga problema", rekao je Gatilov u srijedu.
Crnomorska inicijativa za žitarice, koju su prošlog srpnja između Rusije i Ukrajine dogovorili Ujedinjeni narodi i Turska, imala je za cilj spriječiti globalnu prehrambenu krizu dopustivši da se ukrajinsko žito zarobljeno ruskim ratom sigurno izvozi iz tri ukrajinske luke.
Iako ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda nije izričita meta zapadnjačkih sankcija, Moskva tvrdi da su sankcije na njezine isplate, logistiku i industriju osiguranja stvorile prepreku za izvoz njezinih žitarica i gnojiva.
"Ukrajinski dio dogovora dobro funkcionira, no ruski dio ne. Ta bi dva dijela trebala biti jednaka, a to nije tako", rekao je Gatilov.
Jedan od glavnih ruskih zahtjeva u pregovorima je ponovno priključenje Ruske poljoprivredne banke (Rosselkhozbank) u SWIFT sustav plaćanja.
Gatilov je rekao da bi banka trebala biti ponovno potpuno povezana sa sustavom, a ne podvrgnuta odlučivanju "od slučaja do slučaja" o sposobnosti zajmodavca da izvrši transakcije.
Ruski izvor je rekao da je SAD dao banci JPMorgan Chase & Co dopuštenje za obradu plaćanja Ruske poljoprivredne banke, no dogovor nije zamjena za ponovno povezivanje banke sa SWIFT sustavom.