Potres magnitude 4,3 Mw, s epicentrom u moru nedaleko od zapadne obale Kalabrije protresao je danas oko 9.20 taj krajnje južni poluotok Apeninskog poluotoka između Tirenskoga i Jonskog mora. Hipocentar je bio na dubini od 9,9 kilometara, objavio je talijanski Nacionalni geofizički zavod.
Potres je stanovnike potjerao na ulice, jer je posrijedi seizmički osjetljiva i opasna zona.
Načelnik općine Vibo Valentia evakuirao je javne zgrade i škole, a slično su postupili i u drugim općinama na tirenskoj obali. Ondje je obustavljen sav željeznički promet.
Potres je bio snažan, ali ne i katastrofalan. Zasad nema podataka o eventualnim žrtvama ili štetama, ali snage reda – vatrogasci i policajci – na terenu utvrđuju stanje i eventualne posljedice.
Kalabrija je dio apeninskoga trusnog područja na kojemu se talijanski šiljak Afričke ploče podvlači pod Evropsku ploču. Na mjestu sraza nabiru se Alpe, a na osi naprezanja Apenini.
Nedaleko južnije od Viba Valentie je Messinski tjesnac, antička Scila i Haribda, gdje je 28 prosinca 1908 katastrofalan potres magnitude 7,1 Mw razorio Messinu i Reggio u Kalabriji. U Messini je izginuula polovica stanovništva, u Reggiu oko trećine. S ukupnim zbirom od 75.000-82.000 ljudskih žrtava to se smatra najpogubnijim potresom u svoj povijesti Evrope.
Potres koji je sravnio sa zemljom Messinu i Reggio i izazvao snažan tsunami 1783, s pretpostavljenom magnitudom većom od 5,9 Mw, pobio je od trideset do pedeset tisuća ljudi. Nakon njega je donesen prvi antiseizmički propis o sigurnoj gradnji i o civilnoj zaštiti u Evropi.