Ključni događaji:
- 328. je dan rata u Ukrajini
- Savjetnik Zelenskog podnio ostavku nakon izjave o raketiranju stambene zgrade u Dnipru
- Ukrajina: ‘Od početka invazije ubijeno je više od 9000 civila‘
- Rusija planira ‘velike promjene u oružanim snagama od 2023. do 2026.‘
- Putin: ‘Pad ruskog BDP-a u 2022. je 2,5 posto‘
- Ukrajinski dužnosnik: ‘Rusi pripremaju konačni prodor‘
Rusija: Najmanje sedmero mrtvih u eksploziji streljiva blizu ukrajinske granice
Najmanje je sedmero ljudi poginulo proteklog vikenda u eksploziji streljiva koju je prouzročila slučajna detonacija ručne bombe u Belgorodskoj oblasti, blizu ukrajinske granice, izvijestila je u utorak ruska novinska agencija Interfaks.
Tijela četiriju osoba koje su nakon nesreće proglašene nestalima, pronađena su, rekao je glasnogovornik spasilačke službe, prenosi agencija.
"Tako je broj žrtava narastao na sedam", dodao je taj izvor.
Nakon eksplozije koja se dogodila u subotu u prostorijama za vojno osoblje u okolici Belgoroda, spasioci su, kako prenose mediji, izvijestili o troje mrtvih i o osmero nestalih.
Interfaks piše da je narednik "nenamjerno" aktivirao ručnu bombu u spavaonici, što je prouzročilo eksploziju streljiva i požar.
Glasilo Baza, poznato kao blisko ruskoj sigurnosnoj službi, objavilo je na Telegramu da su sve žrtve bili vojnici mobilizirani za rat u Ukrajini.
Predsjednik Vladimir Putin naredio je u rujnu mobilizaciju 300.000 pričuvnika, nakon niza ruskih vojnih poraza u Ukrajini.
Osobe bliske vojnicima i kritičari Kremlja osudili su "kaotičnu" mobilizaciju, rekavši da su vojnici poslani na bojište bez potrebne opreme i obuke.
Putin: ‘Rusko gospodarstvo palo za 2,5 posto u cijeloj 2022.‘
Predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da je rusko gospodarstvo vjerojatno palo za 2,5 posto u 2022. godini, što je mnogo manje od stručnih predviđanja i pokazuje da je otporno.
Na sastanku s najvišim dužnosnicima među kojima su bili ministar financija i predsjednica Ruske banke, Putin je rekao da treba potaknuti rast plaća.
"Sadašnja dinamika bolja je od brojnih stručnih predviđanja", rekao je.
Prema podacima Ministarstva za gospodarski razvoj, ruski BDP pao je od siječnja do studenoga 2022., ali samo za 2,1 posto, rekao je Putin.
"Neki naši domaći stručnjaci, a da inozemne i ne spominjemo, predviđali su pad (ruskog gospodarstva) od 10 do 15 posto, pa čak i 20 posto. Kad je riječ o cijeloj godini očekujem da pad iznosi 2,5 posto", rekao je.
Zbog agresije na Ukrajinu zapadne zemlje donosile su paketa sankcija ruskim entitetima što se odrazilo na neke gospodarske sektore.
Među ostalim, najveće ruske banke isključene su iz SWIFT-a, sustava komunikacije za financijske ustanove, a Rusiji su otežani pristup tehnologiji te izvoz nafte i plina koji su golem izvor ruskih prihoda.
Vlada i središnja ruska banka priznaju te poteškoće, no Moskva poručuje da je njezino gospodarstvo žilavo i da se sankcije kao bumerang vraćaju zapadu jer potiču inflaciju i rast cijena energije.
Von der Leyen obećala da će EU ustrajati u pomaganju Ukrajini
Neće biti "popuštanja" u potpori Europske unije Ukrajini, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak u Davosu.
U govoru pred globalnim liderima okupljenima na Svjetskom gospodarskom forumu Von der Leyen je rekla da će EU "ustrajati koliko god bude trebalo i biti uz svoje ukrajinske prijatelje".
Isplata prve tranše od tri milijarde eura pomoći Ukrajini od ukupno 18 milijardi eura vrijednog paketa u utorak "snažna je poruka" s ciljem pomoći ukrajinskoj financijskoj stabilnosti, rekla je.
Predsjednica Komisije rekla je i da će EU nastaviti pomagati Ukrajini da obnovi opskrbu strujom, grijanjem i vodom nakon ruskih raketnih napada te da će dugoročno pomagati obnovi zemlje.
Vučić pozvao Rusiju da prestane s regrutiranjem Srba za rat u Ukrajini
Rusija bi trebala prekinuti sve napore na regrutiranju Srba da se bore uz njenu paravojnu skupinu Wagner u Ukrajini, poručio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Vučić je u ponedjeljak kasno navečer, u intervjuu za provladinu komercijalnu TV Happy, poručio da "nije fer" pozivati na regrutiranje Srba u redove ruske paravojne skupine Wagner u Ukrajini, dodavši da je Srbija jedina zemlja u Europi koja nije uvela sankcije Rusiji.
Kremlj ne isključuje novi susret svog glavnog obavještajca i šefa CIA-e
Kremlj je u utorak priopćio da bi novi susret šefa ruske obavještajne službe Sergeja Nariškina i direktora američke Središnje obavještajne agencije (CIA) Williama Burnsa mogao biti koristan, bez naznake kada bi se to moglo dogoditi.
Na njihovom susretu u Ankari u studenome prošle godine, Burns je, prema riječima američkih dužnosnika, upozorio Rusiju na posljedice upotrebe nuklearnog oružja te potaknuo pitanje američkih zatvorenika.
Nariškin je agenciji TASS rekao da je novi susret "moguć".
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da se susret "ne može isključiti" te da "ta vrsta dijaloga ima smisla", dodavši da ne zna ništa o datumima.
Burns, koji govori ruski, poslan je u Moskvu krajem 2021. da upozori Putina zbog gomilanja trupa oko Ukrajine.
Godine 2019. Burns je napisao memoare naslovljene "Neformalni kanali".
Ruska invazija na Moskvu izazvala je najgoru krizu u odnosima Moskve i zapada od Hladnog rata. Dijalog sa SAD-om je zamrznut.
Nakon novogodišnje poruke, Putin je odaslao signal da ne misli ustuknuti te je na Atlantik poslao nadzvučne projektile i imenovao novog generala za vođenje rata.
Nariškin, šef ruske vanjske obavještajne službe (SVR), u jednom je od rijetkih nastupa rekao da Rusija i Kina sveobuhvatno surađuju te da Moskva razvija obavještajno partnerstvo i s Iranom.
Glavni Putinov obavještajac je također potvrdio da se u nekoliko navrata čuo sa šefovima obavještajnih agencija nekoliko europskih zemalja oko situacije u Ukrajini.
Rusija planira ‘velike promjene u oružanim snagama od 2023. do 2026.‘
Rusija je u utorak najavila da će provesti "velike promjene" u svojim oružanim snagama od 2023. do 2026., nakon višemjesečnih neuspjeha na bojišnici u Ukrajini.
Osim administrativnih reformi, rusko ministarstvo obrane najavilo je jačanje borbenih sposobnosti pomorskih, zračnih i strateških raketnih snaga.
"Samo jačanjem ključnih strukturnih sastavnica oružanih snaga moguće je zajamčiti vojnu sigurnost države i zaštiti nove entitete i kritičnu infrastrukturu Ruske Federacije", rekao je ruski ministar obrane Sergej Šojgu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su promjene potrebne zbog "posredničkog rata" koji u Ukrajini vodi Zapad, koji šalje sve jače naoružanje Ukrajini kako bi joj pomogao da se odupre ruskim snagama.
Ministarstvo obrane, koje je izloženo jakim kritikama u zemlji zbog svoje nesposobnosti da preuzme kontrolu nad velikim dijelovima Ukrajine, obećalo je u prosincu da će povećati vojne snage na 1,5 milijuna vojnika i u proteklih 11 mjeseci smijenjeno je mnogo visokih vojnih zapovjednika.
Prošli tjedan Šojgu je imenovao generala Valerija Gerasimova, načelnika glavnog stožera, glavnim zapovjednikom operacije u Ukrajini.
Ukrajina: ‘Od početka invazije ubijeno je više od 9000 civilia‘
Više od 9000 civila ubijeno je od početka ruske invazije, rekao je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu šef Ureda ukrajinskog predsjednik Andrij Jermak. Dodao je i da je među njima 453 djece.
Predstavnik UN-ovog tijela za ljudska prava jučer je rekao da je ubijeno najmanje 7000 civila u Ukrajini.
Tenkovi opet postali najvažniji?
Dok sviće 2023. godina, a Ukrajinci razmišljaju o ključnoj proljetnoj ofenzivi protiv Putinovih invazijskih snaga, tradicionalna oprema kopnene vojske iz 20. stoljeća ponovno postaje aktualna, piše Politico.
Ukrajinski vojni zapovjednici priželjkuju stotine zapadnih tenkova za sljedeću fazu rata kojima namjeravaju probiti linije rovova u mjestima kao što su Luhansk i regija Zaporižja. Više pročitajte OVDJE.
Bivši zapovjednik Wagnera zatražio azil u Norveškoj nakon bijega iz Rusije
Bivši zapovjednik ruske plaćeničke skupine Wagner koji je ratovao u Ukrajini rekao je da je izbjegao u Norvešku gdje traži azil u strahu za svoj život zbog dezerterstva.
Andrej Medvjedev, koji se pridružio skupini 6. srpnja 2022. s četveromjesečnim ugovorom, rekao je u video snimci postavljen na Gulagu.net za ljudska prava da je prešao granicu s Norveškom gdje ga je privela norveška policija. Više pročitajte OVDJE.
Arestovič podnio ostavku nakon izjave o raketiranju stambene zgrade u Dnipru
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič podnio je ostavku u utorak zbog svoje izjave da je ukrajinska protuzračna obrana srušila ruski projektil koji je pao na stambenu zgradu u Dnipru i usmrtio, prema dosad dostupnim podacima, 41 osobu.
Arestovič je ostavku objavio na Facebooku i ispričao se javno te povukao komentar objavljen na Telegramu. Više pročitajte OVDJE.
Broj mrtvih u napadu na Dnjipro porastao na 41
Guverner oblasti Dnjipropetrovsk poručio je da je u ruskom napadu na stambenu zgradu u Dnjipru, koja je pogođena projektilom Kh-22, smrtno stradala najmanje 41 osoba.
Među poginulima je nađeno i tijelo djeteta, otkrio je Valentin Rezničenko. Ukupno je četvero djece ubijeno u udaru.
Za više od 20 osoba i dalje se traga u ruševinama.
Ukrajinski dužnosnik: ‘Rusi pripremaju konačni prodor‘
Tajnik ukrajinskog Vijeća sigurnosti Oleksij Danilov poručio je da će Rusi u narednim tjednima pokušati izvesti svoj "končani udar" te je apelirao na Zapad da ubrza dostavu oružja Ukrajini.
Prema Danilovu, Rusi će taj "konačni udar" započeti 24. veljače, na godišnjicu pokretanja invazije, ili nekad tijekom ožujka, smatra Danilov.
- Za tako nešto moramo se pripremati svaki dan - a mi se pripremamo. Prvo i zadnje pitanje uvijek je oružje koje nam treba da bismo se obranili od agresora, rekao je Danilov.
Ovakvo upozorenje, iako možda nešto više dramatično sročeno nego li inače, zapravo nije ništa novog za dužnosnike iz Kijeva. Naime, oni već tjednima tvrde da Rusija priprema novu ofenzivu, a spekulira se da bi u napad opet mogli krenuti iz smjera Bjelorusije.
Ukrajina požuruje Zapad da šalje oružje
Ukrajina je od Zapada zatražila da ubrza slanje oružja u jeku ruskih raketnih napada i pojačanog pritiska na ukrajinsku vojsku na istočnoj fronti, javlja u utorak Reuters.
Prema ukrajinskim vojnim izvorima, Rusija je u posljednja 24 sata izvela više od 70 raketnih napada, a grad Dnjipro se oporavlja od napada na stambenu zgradu u kojoj je poginulo najmanje 40 ljudi.
U okolici grada Bahmuta, u Donjecku, granatirano je više od 15 naselja, uključujući i Soledar gdje dvije strane već dva tjedna vode žestoki rovovski rat.
Nesmiljeno granatiranje je sravnalo sa zemljom Bahmut i teško oštetilo grad Avdiivku, u središtu regije Donjecka.
Reuters napominje da ne može potvrditi izvješća na bojišnici.
U međuvremenu je predsjednik Volodimir Zelenski rekao da Zapad mora ubrzati proces donošenja odluke glede dostave oružja.
Zapad od samog početka ruske invazije na Ukrajinu šalje vojnu pomoć toj zemlji, no Zelenski i njegova vlada inzistiraju da ih se opskrbi tenkovima.
Velika Britanija je u ponedjeljak potvrdila slanje 14 tenkova Challenger 2 te ostala oklopna vozila i napredne protuzračne sustave.
Britanija je također u ponedjeljak pozvala Njemačku da dopusti slanje tenkova Leopard u Ukrajinu, naglasivši da bi to moglo potaknuti druge zemlje da pruže podršku te Berlin ne bi djelovao samostalno.
Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht podnijela je ostavku u ponedjeljak nakon što se njezina vlada našla pod pritiskom da saveznicima dopusti da Ukrajini pošalju tenkove, na početku tjedna koji bi mogao biti ključan za planove Zapada da dodatno opskrbi Kijev.
Njemačka se dosad odupirala takvom potezu, govoreći da bi zapadni tenkovi trebali biti poslani Ukrajini samo ako postoji suglasnost među ključnim saveznicima Kijeva, a osobito Sjedinjenih Američkih Država.
Oleksij Danilov, tajnik ukrajinskog vijeća sigurnosti, također traži da Zapad ubrza slanje oružja jer se očekuje da će Rusija pokušati izvesti "konačni prodor".
Američki ministar obrane Lloyd Austin trebao bi u petak biti domaćin saveznika u zračnoj bazi u Njemačkoj gdje će se raspravljati o nastavku slanja vojne pomoći Ukrajini.
Ukrajina i SAD optužuju Rusiju i za nasilnu deportaciju Ukrajinaca na ruski teritorij. Prema State Departmentu, u Rusiju je deportirano između 900.000 i 1,6 milijuna Ukrajinaca, uključujući 260.000 djece.
Rusija odbacuje te tvrdnje i napominje da u zemlju ulaze ratne izbjeglice. Prema ruskom ministarstvu za izvanredna stanja, u Rusiju je od veljače prošle godine ušlo 4,8 milijuna Ukrajinaca, među kojima 712.000 djece.
Otvoreni sukob s Prigožinom
Institut za proučavanje rata u svojoj posljednjoj objavi navodi da je osvajanje grada Soledara razbuktao unutarnji rat u Moskvi između Ministarstva obrane i privatne vojske Wagner. Kap koja je prelila čašu je izjava Vladimira Putina, koju je prenosila državna televizija, gdje je predsjednik Rusije umanjio utjecaj Prigožinove vojske u pobjedi kod Bahmuta.
ISW također navodi da je na taj način Putin htio pokazati Prigožinu tko kontrolira državne medije, dok se s druge strane, šef Wagnera i dalje oslanja na Telegram i društvene mreže. Kako god bilo, Putin i Ministarstvo obrane u najnovijim izvještajima uopće ni ne spominju Wagner.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov jučer je pokušao odbaciti tvrdnje o mogućem sukobu Ministarstva obrane i Wagnera, izjavivši da ti izvještaji stižu od neprijatelja Rusije koji proizvode medijske manipulacije. Međutim, dodao je i da Kremlj ima ‘prijatelje‘ koji se ponašaju na sličan način. Upravo ta izjava, smatraju stručnjaci, odnosi se na Prigožina, čije kritike ruskog Ministarstva obrane postaju sve drskije. Peskov je također ponovio i Putinove riječi i dodao da Wagnerove snage nisu jedine zaslužne za osvajanje Soledara.
Odgovor od Prigožina na izjave Peskova nije se dugo čekao. Šef Wagnera odgovorio je da nema razloga ne vjerovati Peskovu. ISW navodi da je Prigožin vrlo lako mogao opovrgnuti izvještaje o sukobu u Moskvi, ali je nastavio s taktikom korištenja šifriranih poruka kako bi razbuktao raspravu unutar ruskog informacijskog prostora, s konačnim ciljem potkopavanja povjerenja u Ministarstvo obrane i Putina.
Zanimljivo, Prigožin je jučer uručio medalju za hrabrost istom vojniku koji je nedavno primio medalju i od Putina.
Na ukrajinski spomenik u Moskvi položeno cvijeće
Stanovnici Moskve položili su cvijeće na spomenik u ruskom glavnog gradu nakon raketnog napada na ukrajinski grad Dnipro u kojem je poginulo najmanje 40 ljudi.
"Ljudi u Moskvi donijeli su cvijeće i igračke za mrtve u Dnipru", objavio je u ponedjeljak oporbeni internetski portal Astra. Spomenik u središtu Moskve podignut je ukrajinskoj pjesnikinji Lesji Ukrainkie.
Na njega je stavljena i fotografija na kojoj se vidi razorena stambena zgrada u Dnipru.
Najgori val ruskih napada od početka godine ovoga je vikenda ponovno bio usmjeren za ukrajinski energetsku infrastrukturu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je optužio Ruse da "kukavički šute" na napade koje naređuju njihovi čelnici iz Kremlja.