Godine 1992. doktor Kanatjan Alibekov, biolog iz Sovjetskog Saveza, ukrcao se na let iz Almatija, tadašnjeg glavnog grada Kazahstana za New York.
Imao je dogovoren sastanak s CIA-om i imao je strašnu tajnu za otkriti: program proizvodnje biološkog oružja u Sovjetskom Savezu nije zaustavljen 1980. godine, kako se smatralo. Znao je to jer je bio zaslužan za pretvaranje antraksa u biološko oružje. Jedan od najvećih problema, kazao je, bilo je to što, se biooružje prodavalo onom tko je dao najveću ponudu.
Alibek je za Times 1998. godine kazao kako su izgubili nazdor nad biološkim oružjem.
Danas biolozi koji su radili u bivšem Sovjetskom Savezu govore kako je pad Sovjetskog Saveza uništio njihovo zanimanje i da su mnogi svoju profesiju zaokrenuli u drugom smjeru. Taj osjećaj očaja zbog kojeg je Alibek prebjegao u SAD pomogao je Pentagonu da zaradi milijune dolara radeći na programu osiguranja ne samo od nuklearnog oružja, već i od kemijskog te biološkog. Washington je tako postao najveći ulagač.
Betonska konstrukcija u predgrađu Almatija, sakrivena iza drveća i bodljikave žice, kazahstanski je novi centralni laboratorij koji će zamijeniti stare zgrade u kojima je SSSR držao potencijalno najjače biooružje, i gdje su znanstvenici proučavali bolesti koje ono izaziva.
Laboratorij vrijedan 102 milijuna dolara bit će otvoren u rujnu 2015. godine i služit će kao Središnja azijska stanica za globalni rat protiv opasnih bolesti.
- Projekt Pentagona nužna je antiteroristička investicija u državi gdje znanstvenici teže za međunarodnim sudjelovanjem, a SAD želi zadržati osjetljive materijale u pravim rukama. Ne možete izbrisati znanje iz nečijeg uma - kazao je Charles Carlton, kazao je direktor US Defense Threat Reduction Agency officea u Kazahstanu.
Trenutno je Kazakh Scientific Center of Quarantine and Zoonotic Diseases usmjeren na proučavanje i sprečavanje potencijalno smrtonosnih zaraznih bolesti poput slučaja u susjednom Kirgistanu, gdje je mladić (15) prošlog tjedna umro od kuge nakon što je pojeo meso koje je, nagađa se, ugrizla zaražena muha.
Više od 160 osoba, za koje je utvrđeno da su bile u kontaktu s preminulim mladićem uključujući zdravstveno osoblje koje ga je liječilo, je hospitalizirano i svi su stavljeni na antibiotsku terapiju.
Osim osoba koje su bile u kontaktu s dječakom hospitalizirane su još četiri kod kojih su uočeni slični simptomi bolesti, no još nije potvrđeno da se radi o kugi.
Vlasti su uputile timove stručnjaka kako bi proveli deratizaciju na tom području.
Bubonska kuga, poznata kao crna smrt, u Srednjem vijeku u Europi odnijela je desetke milijuna života.
Posljednji slučaj bubonske kuge u Kirgistanu zabilježen je prije 30 godina. Bolest se povremeno pojedinačno pojavljuje i u drugim dijelovima svijeta.
Zdravstveni stručnjaci u Kirgistanu umiruju javnost tvrdnjama da ne postoji opasnost od pojave epidemije kuge te da nema potrebe za zatvaranjem granica zemlje.