Apple je ušao na tržište štednih depozita u velikom stilu; u ponedjeljak su objavili kako za korisnike Apple Carda uvode digitalni štedni račun koji će nuditi godišnji prinos od 4,15 posto, što je kamata 10-ak puta viša od američkog nacionalnog prosjeka. Iz Applea poručuju kako za vođenje štednog računa nema naknada niti minimalnih depozita, a nagrade koje korisnici skupe pod nazivom Daily Cash automatski će se pripisivati štednom računu o kojem će skrbiti Goldman Sachs. Štedni račun Applea bit će povezan sa svim Apple Pay i Apple Wallet funkcijama, pa se može reći da je tehnološki div ponudio sve financijske usluge koje u osnovi trebaju prosječnom korisniku; omogućuje plaćanje, transferiranje i štednju novca.
Ponuda štednog računa od strane Applea, na kojem su iznosi limitirani do 250.000 dolara zbog osiguranja, stigla je u trenucima krize povjerenja velikih deponenata u američki bankovni sustav. Silicon Valley Bank i First Republic propale su pod pritiskom panike investitora i deponenata, a zastrašujuće iskustvo bijega deponenata osjetio je širi krug američkih financijskih kuća.
Charles Schwab, State Street i M&T kombinirano su u prvom kvartalu ostale bez 60 milijardi depozita jer su klijenti u potrazi za osjećajem sigurnosti i višom razinom prinosa okrenuli najvećim bankama (JPMorgan Chase, Wells Fargo, Citigroup…) i novčanim fondovima.
U osnovi 10-ak najvećih američkih financijskih grupa i dalje nude vrlo niske kamate (neke i dalje niže od 0,1 posto), dok značajni broj manjih, lokalnih američkih banaka u svojoj ponudi ima štedne proizvode s kamatama višim i od 5 posto. No, male banke s visokim kamatama poznate su kao mjesto potencijalno visokog hazarda.
Usporedbe radi, Apple je s ponudom depozita do 250.000 dolara, što je iznos koji zadovoljava štedne potrebe većine, odlučio istodobno igrati na sigurno, ali i atraktivno jer je ponudio kamatu 4,15 posto u situaciji kad je prosječna kamata na američkim štednim računima samo 0,37 posto. Dojam je da se radi o vrlo odmjerenom financijskom te strateškom marketinškom potezu jer trenutačno referentne kamate Federalnih rezervi iznose između 4,75 i 5,00 posto, te su iznad Appleove ponude. Drugim riječima, uz suradnju s Goldman Sachsom bilo bi nevjerojatno da se Apple ovom ponudom dovede u bilo kakve reputacijske probleme. Ako Apple uspije u svojem naumu, vrlo vjerojatno će prisiliti i najveće financijske kuće na pristojniji tretman štediša.
Problem je s niskim kamatama na depozite u tome što u razdoblju relativno visoke inflacije više ne štite ušteđevine jer su kamate na štednju daleko niže od stope rasta cijena, pa štediše na toj razlici gube realnu vrijednost ušteđevina.
S obzirom da hrvatske banke imaju visoke razine likvidnosti ne bore se za naklonost štediša pristojnim kamatama na depozite. Na jutarnjem.hr već smo pisali o vrlo neobičnoj situaciji u kojoj je grupa najvećih hrvatskih banaka imala praktično oligopolnu ponudu vrlo niskih kamata na štednju od 0,02 posto, što štedišama ne nudi mogućnost izbora te de facto moraju prihvatiti značajne gubitke zbog inflacije.
Nešto je u Hrvatskoj prošlog tjedna odlučila promijeniti Erste banka koja je najavila više kamate od 1. svibnja. Istaknuli su kako se radi o prvom povećanju kamata na štednju od 2009. godine te da će, ovisno o modelu, nuditi kamate od 0,3 do 1,5 posto. Iz Erste banke su se pohvalili kako im je ukupni iznos depozita građana u 2022. godini dosegao 5,9 milijardi kuna, što je porast od čak 25 posto.
Iz Erste banke o novim uvjetima štednje koji stupaju na snagu priopćili su sljedeće:
„Za modele standardne i rentne štednje, nove kamatne stope iznosit će od 0,3% na razdoblje štednje od jedan do 12 mjeseci, pri čemu minimalna ročnost za ove modele štednje u eurima iznosi 12 mjeseci. Za štednju u dolarima i ostalim valutama minimalna ročnost iznosi jedan mjesec za standardnu štednju, odnosno tri mjeseca za rentnu štednju. Na depozite ovih modela ročnosti od 12 do 24 mjeseca nova kamatna stopa iznosit će 1%, na rok do 36 mjeseci 1,3% te na rokove dospijeća veće od 36 mjeseci 1,5%. Aktivna štednja uz premiju nosit će kamatnu stopu od 0,3% za razdoblje od 6 do 12 mjeseci, 1% za rok do 24 mjeseca te 1,3% za rok dospijeća od, za ovaj model maksimalnih, 36 mjeseci. Kamatna stopa za Medo Štedo dječju štednju te Erste Club štednju za mlade, za sve će ročnosti iznositi 1,5%.“
