KRIZA U ŠPANJOLSKOJ

Premijer raspisao prijevremene izbore: Na ulicama u tijeku masovni prosvjedi, evo što je razlog bunta

Slučaj 87-godišnjakinje koja je izbačena iz stana u kojem je živjela 70 godina pokrenuo je mase zbog stambene krize u Španjolskoj i astronomskog rasta najamnina

Pedro Sánchez

 Screenshot YT
Slučaj 87-godišnjakinje koja je izbačena iz stana u kojem je živjela 70 godina pokrenuo je mase zbog stambene krize u Španjolskoj i astronomskog rasta najamnina

Španjolski premijer Pedro Sánchez na izvanrednoj konferenciji za novinare objavio je kako će Španjolska na prijevremene parlamentarne izbore izaći 29. studenoga. Sljedeći su izbori prvotno bili zakazani za ljeto 2027. godine.

Do ovog poteza dolazi nakon što je u petak u parlamentu odbačen njegov paket mjera za rješavanje stambene krize.

Nakon raspisivanja izbora, španjolski premijer istaknuo je potrebu za "obnavljanjem i širenjem podrške građana" vladi. Dodao je da se Španjolska "mora mobilizirati i osigurati da parlament osigura znatno širu progresivnu većinu".

U žestokom govoru Sánchez je izbore predstavio kao izbor između nazadovanja pod "koalicijom krajnje desnice" i "nastavka kretanja naprijed" s njegovom progresivnom vladom.

Sánchez je španjolski premijer od lipnja 2018. godine. Prema rasporedu, opći izbori u Španjolskoj nisu se trebali održati prije ljeta 2027. godine. Socijalistička stranka zauzela je drugo mjesto na prošlim izborima 2023. godine. Iako je konzervativna Narodna stranka osvojila najviše zastupničkih mjesta, nije uspjela osigurati većinu.

Sánchez je ostao na vlasti nakon što je postigao dogovore s lijevim strankama te osigurao potporu katalonskih i baskijskih nacionalističkih i separatističkih skupina.

Većina anketa javnog mnijenja sugerira da će konzervativci vjerojatno biti najjača stranka na sljedećim izborima. Međutim, za sastavljanje vlade vjerojatno bi im bila potrebna potpora tvrdodesničarske stranke Vox.

image

Novinari prate govor španjolskog premijera

Thomas Coex/Afp

Podsjetimo, španjolska vlada pokušala je zabraniti sve deložacije do 2030. nakon masovnih prosvjeda zbog izbacivanja iz stana 87-godišnje madridske umirovljenice Maricarmen Abascal. Odluka je stupila na snagu odmah, ali je u roku od 30 dana trebao odobriti parlament, u kojem lijeva koalicija premijera Pedra Sáncheza nema većinu.

Slučaj 87-godišnjakinje koja je 23. rujna izbačena iz stana u kojem je živjela 70 godina pokrenuo je mase zbog stambene krize u Španjolskoj i astronomskog rasta najamnina. Uz pratnju policije Maricarmen Abascal prošli tjedan je iznesena na nosilima iz stana.

Organizacija Amnesty International ustvrdila je da deložacija, provedena bez osiguravanja alternativnog smještaja, predstavlja kršenje ljudskih prava. Maricarmen je prebačena u bolnicu.

Prosvjednici su postavili kamp sa stotinama šatora na madridskom trgu Puerta del Sol, deseci tisuća ljudi izašli su na ulice u Madridu, Barceloni, Sevilli, Málagi i Cádizu.

Premijer Sánchez je nedavno u govoru na Općoj skupštini UN-a rekao da su deložacije "društvena tragedija koju kao zemlja ne možemo prihvatiti" i za to okrivio lokalne i regionalne vlasti desne Narodne stranke (PP).

Maricarmen Abascal je 23. rujna deložirana, u četvrtom pokušaju, iz stana koji je njezin otac unajmio 1956. u središnjem madridskom kvartu Retiro. Nastavila je živjeti u njemu nakon što su joj roditelji umrli, s ograničenom najamninom, dok stan nije 2018. kupila investicijska tvrtka Urbagestión.

Ta je tvrtka stanarinu s 500 eura mjesečno povećala na 2650 eura. Poslije su bili voljni smanjiti je na 1650 eura, no ona to i dalje nije mogla plaćati svojom mirovinom od 1350 eura. Nakon prosvjeda je investicijska tvrtka ponudila ugovor na osam godina s najamninom od 30 posto njezine mirovine, odnosno oko 460 dolara, piše New York Times.

image

Prosvjedi u Madridu

Oscar Del Pozo/Afp

Španjolska središnja banka procjenjuje da zemlji nedostaje 700.000 stanova, a taj bi broj mogao porasti na milijun do 2028. godine. Cijene stanova lani su porasle 12,2 posto. Samo Madrid zabilježio je porast najamnina od 9,7 posto. Barcelona i Madrid su najskuplji, s cijenom mjesečnog najma od 23,80, odnosno 22,70 eura po četvornome metru.

Najbogatijih deset posto kućanstava posjeduje oko trećine nekretnina, a donja polovica posjeduje samo oko 15 posto, prenio je El Pais. Broj vlasnika s dvije, pet ili više nekretnina značajno se povećao, a udio malih vlasnika sa samo jednom nekretninom se smanjio, priopćila je središnja banka.

image

Prosvjedi u Madridu

Oscar Del Pozo/Afp

Tijekom proteklog desetljeća cijene nekretnina porasle su gotovo 50 posto i nema dovoljno nekretnina za najam. U 2024. je 28,1 posto podstanara trošilo više od 40 posto raspoloživog dohotka na stanovanje, dok je prosjek u EU 19,2 posto, prenosi službenu statistiku Al Jazeera.

Nakon što je u Španjolskoj puknuo nekretninski balon tijekom financijske krize dvijetisućitih, cijene su pale i pala je stanogradnja. Kako bi oživila tržište, vlada je olakšala kupnju nekretnina strancima i tvrtkama. To je potaknulo spiralu rasta cijena.

Ministrica stanovanja Isabel Rodríguez García ističe da su deložacije posljedica divljačkih špekulacija i prostiranja crvenog tepiha lešinarima i špekulantima. Prosvjednici posljednjih dana ponavljaju: "Ili će biti srušena rentijerska ekonomija ili vlada", piše Guardian.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. listopad 2026 11:02